U gradovima diljem svijeta broj urbanih vrtova u posljednjih desetak godina neprestano raste. Oni postaju zone ekološkog uzgoja hrane te prostori na kojima se mobilizira i povezuje lokalna zajednica, osvješćuje važnost povezanosti s prirodom te potiče odgovornost i društveni angažman. Nastaju kao odgovor stanovništva na postojeće ekološke probleme i nezadovoljavajuću kvalitetu dostupne hrane, kao pokušaj populariziranja zdrave prehrane, a u nekim slučajevima i iz nužde.

Oblici urbanih vrtova u svijetu zaista su raznovrsni, a među najzanimljivijim primjerima valja spomenuti američki projekt Beacon Food Forest, urbani vrt u Madridu koji je niknuo na bivšem industrijskom prostoru, urbane vrtove nastale na krovovima kuća i autobusnim stanicama te transnacionalni projekt European Urban Gardens Otesha koji je u povezivanju urbanih vrtova povezao šest organizacija iz pet europskih gradova.

Trendu urbanog vrtlarenja pridružio se i veći dio Hrvatske. Nakon Varaždina, Ivanić Grada, Virovitice, Rijeke, Čakovca, Belišća, Zagreba, urbani vrtovi ove su se godine proširili i na Osijek. Ustupanje neiskorištenog gradskog zemljišta građanima pokazalo se višestruko korisnim. Osim što omogućuje organski uzgoj vlastite hrane za osobne potrebe, vrtlarenje promiče ideju zajednice i održivosti. Urbani vrtovi postali su tako prostor na kojem se korisnici upoznaju, razvijaju solidarnost, uzajamno pomažu, razmjenjuju ideje, iskustvo, fizički su aktivni i ujedno prehrambeno sigurni.

'U vrijeme recesije, uzgoj hrane postaje sve povoljnija alternativa kupnji u supermarketima i otvorenim veletržnicama. Građani su pomalo izgubili povjerenje u ponudu voća i povrća na 'zelenim' tržnicama, jer su mnogi prekupci tu pronašli dobar izvor zarade preprodajom uvozne hrane kao 'domaće', i to po znatno višim cijenama', kaže Ljiljanka Mitoš Svoboda, voditeljica Press centra za okoliš koji je nositelj projekta edukacije za osmišljavanje urbanih vrtova.

No ima li nade za osječke urbane vrtove? Jer usprkos svim dobrobitima koje nude, a po nekim pokazateljima ove sezone ubrano je oko pola tone raznog povrća, od ukupno 183 parcele podijeljeno je tek sedamdeset.

'Odaziv bi mogao biti i veći, posebice što, osim građana, zemljište mogu dobiti na korištenje i udruge', potvrdio je Srećko Kukić, pomoćnik pročelnika Upravnog odjela za programe i projekte Europske unije i gospodarstvo u Gradu Osijeku. Prema njegovu mišljenju, razlog slabu odazivu je to što je Osijek pun 'divljih vrtova', manjih zemljišnih parcela koje su građani sami uzeli obrađivati u blizini svojih stanova ili kuća, a riječ je o javnim površinama.

No na odaziv je možda utjecalo i to što se kasnilo s raspisivanjem natječaja pa su parcele dodijeljene tek u svibnju, što je usporilo sadnju, a pojavio se i problem nabave sjemena.

'Ovo je prva godina pa smo sjeme morali kupovati. Već sljedeće će biti lakše jer ćemo imati i svoje vlastito. Bez obzira na to, uzgoj vlastita povrća olakšao nam je da ne moramo ići sve kupovati na tržnicu. Ne samo što smo uštedjeli novac, nego naše povrće ima i drugačiji okus i miris', kaže Ana Forjan, jedna od korisnica zemljišta koja nam se pohvalila raznovrsnim povrćem iz svog urbanog vrta. Kako bi se korisnicima olakšalo i smanjilo ulaganje, Press centar za okoliš u svoj projekt edukacije organiziranja urbanih vrtova uvrstio je stvaranje banke sjemena. To će omogućiti vrtlarima da na proljeće razmjenjuju sjeme i rasadu, a ujedno spriječiti unošenje GMO sjemena.

No neki korisnici ipak nisu dočekali prve plodove, jer su odustali. 'Odustali su oni kojima nije odgovaralo to što ulaz i pristup gredicama nije odmah betoniran ili su shvatili da nemaju dovoljno vremena. Osim toga, vrtovi na Rastancima dosta su udaljeni od ostalih dijelova grada. No to je tek nekoliko slučajeva', kaže voditeljica Mitoš Svoboda.

Nekoliko obitelji dočekalo je prvu berbu svojih plodova, ali pritisnuti nezaposlenošću i financijskim problemima, odlučili su se pridružiti 'vojsci' Osječana i Osječanki koji su poslove pronašli u Velikoj Britaniji i Irskoj pa će svoje gredice prepustiti novim korisnicima.

Grad Osijek odlučio je ponuditi još jednu lokaciju u blizini dvorane Gradskog vrta gdje će napraviti još 150 vrtova, svaki veličine 50 četvornih metara, što je dovoljno za uzgoj za vlastite potrebe.
'Ovo je jedan izniman projekt za dobrobit građana i građanki Osijeka. Podržavamo ga u cijelosti i trudit ćemo se svim snagama da u potpunosti zaživi. Upravo je ponovo otvoren natječaj za dodjelu zemljišta i trajat će dva tjedna. Svatko tko želi može se javiti i dobiti svoj vrt. Kako se bude osiguravala infrastruktura, tako će se širiti i urbani vrtovi, a to će utjecati i na smanjivanje 'divljih' vrtova na neprikladnim gradskim površinama', smatra Denis Ambruš, dogradonačelnik Grada Osijeka.

Grad Osijek dio parcela namijenio je i osobama s posebnim potrebama koje pohađaju Centar Ivan Štark, a razmatra se ideja da se parcele dodijele i zainteresiranim korisnicima osječkog Doma za beskućnike Sv. Vinko.

Na promidžbi projekta radi se intenzivno. Nakon degustacije uzgojenog povrća, na glavnom osječkom Trgu u sklopu manifestacije Osječke ljetne večeri, za 10. rujna priprema se 'mala vrtna zabava na Rastancima', gdje će, uz izložbu jesenskog povrća, biti organiziran niz radionica. Građani će moći saznati što se sve radi u vrtovima tijekom jeseni i zime, kako iskoristiti nepotrebne stvari i njima dekorirati vrtove te kako doći do svježeg povrća dostavom na kućne pragove. Sve to organizira se u nadi da će građani imati više sluha za stvaranje zelenih oaza na neiskorištenim gradskim zemljištima te uvidjeti korist i za sebe i za svoj grad.

Kako bi građani i građanke pokazali što veći interes za slobodan ekološki uzgoj hrane unutar urbanih prostora te stvarali uz urbane i društvene zajedničke vrtove, organiziraju se i besplatne radionice. Jedna takva održava se tijekom rujna u Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici u Osijeku, a bavi se temom urbane permakulture.