Velik broj slučajeva zaraze ospicama zabilježen je u Rumunjskoj, Velikoj Britaniji i susjednoj Bosni i Hercegovini. Nakon što je nekoliko djece hospitalizrano, u Sarajevu raste interes za cijepljenje. Roditelje se poziva da dovedu djecu jer zbog niske procijepljenosti stručnjaci strahuju da situacija ne izmakne kontroli
Nakon pandemije COVID-a vraćaju se već gotovo zaboravljene bolesti poput hripavca i ospica. Svjetska zdravstvena organizacija posebno je upozorila na porast broja slučajeva ospica u Europi. Prošle godine zabilježeno je više od 42 tisuće zaraženih, dok ih je godinu prije bilo manje od tisuću.
Ni hrvatskih 90 posto procijepljenosti nije dovoljno jer kolektivni imunitet štiti tek kada je taj broj iznad 95.
vezane vijesti
'Tih 95 posto trebaju biti ravnomjerno raspoređeni, odnosno oni necijepljeni trebaju biti ravnomjerno raspoređeni u populaciji da bi bili sigurni da se neće prošitiri ospice', rekao je Bernard Kajić, specijalist epidemiologije iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) za središnji Dnevnik HRT-a.
Postotak je to koji imaju samo županije na sjeveru zemlje. U dvije južne, situacija zabrinjava. Tako je prvu dozu cjepiva u Splitsko-dalmatinskoj županiji primilo samo 79 posto djece, a onu drugu, koja se dobiva prije škole, njih 85 posto.
Cijepljenje protiv ospica, zaušnjaka i rubeole u Splitsko-dalmatinskoj županiji: 1. doza 79 posto djece 2. doza 85 posto djece
'Roditelji oklijevaju cijepiti svoju djecu bojeći se nuspojava. Uistinu nema razloga da se boje nuspojava i naravno mislim da je i nekakav stav da nema tih zaraznih bolesti pa se ne treba cijepiti, a svi zaboravljamo da su te zarazne bolesti nestale upravo što smo cijepili se', ističe Željka Karin, ravnateljica NZJZ-a Splitsko-dalmatinske županije.
Razlike između cijepljenih i necijepljenih najbolje znaju liječnici.
'Ukoliko se i razvije bolest, ukoliko dođe do epidemijskog potencijala iz nekog drugog razloga, da svi oni koji su cijepljeni bi načelno trebali biti zaštićeni. U najmanju ruku od nekog težeg oboljenja', rekao je Zoran Barušić, specijalist infektologije, zamjenik ravnateljice Klinike za infektivne bolesti.
Najčešće komplikacije su prvenstveno vezane uz respiratorni sustav, bilo da su vezane uz samu virnsnu infekciju ili njezine sekundarne komplikacije. Posljednja epidemija u Hrvatskoj bila je prije 5 godina. Novi slučajevi su mogući jer je u Europi sve više zaraženih.
