Tradicionalno, siromaštvo se vrednuje prema zaradi, pa tako Svjetska banka smatra siromašnom svaku osobu koja živi sa manje od 1,25 američkih dolara na dan. Ali IMP vrednuje i zdravstvo, obrazovanje, mogućnost služenja električnom energijom i pitkom vodom, raspolaganje nekim oblikom energenta za kuhanje itd.

Podaci će biti objavljeni uz 20. godišnjicu UN-ova redovna izvještaja o ljudskom razvoju.

Sabina Alkire sa Sveučilišta u Oxfordu i jedna od tvoraca IMP-a rekla je za BBC da se dosad nije znalo, kada je netko siromašan, znači li to i da njegova djeca idu ili ne idu u školu, ima li u kući pod od zemlje, na čemu kuhati i slično.

IMP zahvaća 104 najsiromašnijih zemalja i oko 78 posto svjetske populacije.

Tako se saznalo da samo u osam država Indije živi više siromaha nego u 26 siromašnih afričkih zemalja. U Indiji ispod razine potpunog siromaštva živi 421 milijuna ljudi, a u Africi 410 milijuna.

Izračun IMP-a je pokazalo da su brojke siromaštva za Latinsku Ameriku bile pogrešne, veće od stvarnog. Najsiromašnije zemlje Latinske Amerike (prema postotku potpuno siromašnih u udio stanovništva) su: Haiti (57 posto), Nikaragva (40 posto), Bolivija (38 posto), Honduras (32 posto), Guatemala (26 posto) i Peru (20 posto).

Među zemljama koje imaju najmanji postotak siromaha se nalaze Urugvaj (1,7 posto), Ekvador (2,2 posto), Argentina (tri posto) i Meksiko (četiri posto).

Zemlja s najvećim postotkom siromaha na svijetu je Niger (92,7 posto), zatim Etiopija (90 posto), Mali (87,1 posto) i Srednjoafrička Republika (86,4 posto).