Desetak godina od postizanja dogovora o miru makedonske većine i pobunjene albanske manjine stanje u Makedoniji još je uvijek napeto, a siromaštvo i nacionalizam još uvijek mogu stvoriti eksplozivnu smjesu, ocjenjuju strani diplomati i analitičari.
Zemlja koja je 2001. bila na rubu građanskog rata većinskih Makedonaca i albanskih pobunjenika danas je jedna od najsiromašnijih europskih država uz nezaposlenost veću od 30 posto a svaka treća osoba živi ispod granice siromaštva.
"Umjesto da se napetosti smanjuju i da postoji mirni suživot, svjedočimo rastu napetosti", kaže makedonski analitirač Jove Keknovski za Reuters.
"Ekonomsko nazadovanje samo pogoršava stanje. Siromaštvo i nezaposlenost otvaraju prostor za frustracije u društvu".
U okviru mirovnog dogovora koji su pratile najave o bržem putu te zemlje u EU i NATO i obećanja o boljoj europskoj budućnosti albanski pobunjenici su se razoružali u zamjenu za veća prava i bolju zastupljenost u vlasti.
U međuvremenu stanje se promijenilo i kandidatura Makedonije za članstvo u EU od 2005. blokirana je zbog spora sa susjednom Grčkom oko imena Makedonije.
Bez kompromisa na tom planu Makedonija može tek promatrati kako Hrvatska sljedeće godine postaje članicom EU, a Srbija i Crna Gora također kreću tim putem.
Albanski stanovnici Makedonije razočarani su jer su se nadali boljem životu, a od 2001. samo je gore i sve su siromašniji.
Početkom godine ponovno su izbili incidenti koji su završili sukobima Makedonaca i Albanaca. Nasilje se smirilo no to pokazuje koliko je još Makedonija daleko od toga da dvije zajednice mogu u miru dijeliti isti prostor ove osiromašene bivše jugoslavenske republike.
"Kad ljudi nemaju novaca traže koga bi okrivili. U slučaju Makedonije etničke skupine okrivljuju jedna drugu zbog svoje teške sudbine", kaže zapadni diplomat.
Albanci čine oko 25 posto od ukupno dva milijuna stanovnika Makedonije. Njihov broj možda je i veći no zemlja je odustala od popisa stanovništva prošle godine zbog spora tko bi njime trebao biti obuhvaćen.
Konzervativni premijer Nikola Gruevski, dodatno umanjujući izglede za dogovor s Grcima oko imena zemlje, pokrenuo je milijunski projekt obilježavanja naslijeđa Aleksandra Makedonskog gradnjom monumentalnih građevina uključujući i njegov kip što frustrira etničke Albance, kojima je borba oko imena Makedonije nevažna, ne samo zbog toga što to usporava Makedoniju na putu u EU nego i zbog troškova.