Proljetne alergije izaziva cvjetanje drveća i grmova, a prema DHMZ-u narednih nekoliko dana koncentracija peludi u cijeloj zemlji bit će umjerena do visoka. U kontinentalnom dijelu zemlje dominirat će pelud johe i čempresa, a na Jadranu čempresa. Umjerena koncentracija znači da će većina alergičnih osoba imati tegobe, a visoka da će ih osjetiti sve alergične osobe.

Hrvatski stručnjak za alergije dr. Boro Nogalo iz Dječje bolnice Srebrnjak kaže da je ove godine na njihovoj klinici više pacijenata nego inače, osobito manje djece.

'U našoj hitnoj ambulanti više je pacijenata nego prošle godine. Drveće je već procvjetalo, dosta toga je već u zraku pa imamo puno djece s težim simptomima kao što su opstrukcije donjih dišnih putova', rekao je za tportal.hr dr. Nogalo.

'Naravno, još više ima djece s uobičajenim simptomima kao što su hunjavica, suzenje očiju, glavobolja, nedostatak koncentracije i sl. Uz to su prisutne i brojne viroze koje još potenciraju simptome slične astmi. Sve to zajedno daje težu i dramatičniju sliku nego što je uobičajeno. Ne znamo koliko će to trajati, međutim kako se topli dio godine produžio možemo očekivati da će ove godine biti problema sve do jeseni. Nakon stabala počinju cvjetati trave, a potom i ambrozija koja se posljednjih godina proširila u južne krajeve Hrvatske gdje je prije nije bilo', tumači dr. Nogalo.

Klonite se otvorenih prostora

Peludni kalendar Zagreba pokazuje da su koncentracije peludi drveća obično najviše od kraja ožujka do sredine travnja. Nažalost, ove godine sezona je već počela.

No nisu sve vrste peludi jednako alergene. Jako alergenu pelud imaju lijeska, joha i breza. Već 12 peludnih zrnaca lijeske (Corylus sp.), 30 zrnaca breze (Betula sp.) te 50 zrnaca johe (Alnus sp.) u prostornom metru zraka uzrokuje pojavu alergije. Koncentracije peludi breze, ambrozije, johe i lijeske na vrhuncu sezone mogu doseći i nekoliko tisuća peludnih zrnaca po m3.

Alergijski rinitis odnosno peludna groznica obično počinje u ožujku, a može trajati sve do kraja listopada. Koncentracija peludi najveća je na vrhuncu sezone ujutro, za sunčanih i vjetrovitih dana, a niža na početku i kraju sezone za vlažna i kišovita vremena.

Stručnjaci pacijentima preporučuju da uzimaju propisane lijekove i terapije te da se pridržavaju određenih pravila: kada dođu izvana, trebaju se istuširati i presvući; ako u kući i autu imaju klimu, bolje je da je koriste nego da otvaraju prozore; a ako je problem ozbiljniji, bilo bi dobro da pokušaju s tzv. imunoterapijom, odnosno hiposenzibilizacijom kojom se provodi svojevrsno cijepljenje protiv alergija – oboljelima se postupno daju sve veće količine alergena kako bi organizam postao otporan, odnosno neosjetljiv.

'Perspektiva nije sjajna, ali imamo efikasne lijekove i terapije tako da pacijenti mogu normalno živjeti. Kada se radi o osjetljivosti na jedan alergen, postoje terapije hiposenzibilizacijom. Takva djeca i dalje ostaju alergična, ali nemaju kliničke simptome', objasnio je dr. Nogalo.

'K nama dolaze pacijenti s najtežim simptomima pneumonije, bronhitisa i bronhijalitisa. Imamo dosta slučajeva, međutim imamo i intenzivnu njegu i efikasnu službu koja to dobro rješava. Dolazi nam jako puno djece izvan Zagreba iz cijele Hrvatske', objasnio je hrvatski stručnjak.

Zašto broj alergičnih raste?

Posljednjih desetljeća u razvijenim zemljama bilježi se porast broja ljudi koji imaju problema s alergijama. Ova činjenica ima različita tumačenja. Prije svega alergije se danas češće dijagnosticiraju jer im čovječanstvo pridaje mnogo više pozornosti. U minulim stoljećima ozbiljni liječnici smatrali su ih nevažnim bolestima.

Prema jednoj teoriji, stvarni porast broja ljudi osjetljivih na alergene mogao bi uzrokovati rast razina štetnih kemikalija u našem okolišu.

Prema drugoj, tzv. higijenskoj teoriji, koja je šire prihvaćena, danas živimo u pretjerano čistom okruženju u kojem nema toliko mikroorganizama koliko je bilo u prošlosti u ruralnom okruženju bez lijekova i cjepiva.

'Obrambeni sustav koji se sve manje bori protiv bakterija, virusa i parazita preusmjerava se na druge proteine kao što je pelud. U razvijenom svijetu stoga imamo pravu epidemiju alergijskih pojava', kaže dr. Nogalo.