Obnova kuća u Šestinama, Markuševcu, Čučerju i drugim naseljima na obroncima Sljemena nije ni počela, kaže u priopćenju Škare Ožbolt navodeći kao razlog novac i kompliciran proces prijave štete na gomili formulara koje građani ne znaju sami ispuniti.

Stoga je pozvala ministra prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Darka Horvata da osigura adekvatnu pomoć Zagrepčanima koji, godinu dana nakon potresa, žive u kontejnerima i napuknutim kućama. Poziva ga da formira mobilne ekipe za pomoć građanima u pribavljanju dokumentacije za obnovu njihovih kuća.

Navodi da je zagrebački potres prije godinu dana oštetio više od 26 tisuća zgrada, da je pritom stradalo i oko deset tisuća obiteljskih kuća, a potpuno je neuporabljivo njih oko dvije tisuće.

"Zagreb nije grad drugog reda, Zagrepčani ne mogu ostati zaboravljeni. Dužnost je države da pomogne svojim građanima, moralna je obaveza pružiti im ruku pomoći", ističe Škare Ožbolt.

Navodi i primjer Banovine u kojoj je, za razliku od Zagreba, proces prijave znatno jednostavniji.

"Za prijavu štete od potresa na Banovini dovoljno je – ime, prezime, OIB i adresa. Ostala dokumentacija dopunjuje se naknadno, uz pomoć djelatnika Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine. U Zagrebu je sve drugačije", upozorila je kandidatkinja za gradonačelnicu Zagreba.

Ističe da zakonsko pravo na pomoć u obnovi ne znači ništa ako su uvjeti i način ostvarivanja te pomoći toliko komplicirani da su građanima nedostupni.

"Učinite nešto, učinite isto što i na Banovini. Pošaljite ljude koji će pomoći svojim znanjem i iskustvom, pokažite da ljudi u samom Zagrebu, centru Hrvatske, nisu zaboravljeni i izigrani", poziva Škare Ožbolt ministra Horvata uz opasku da je on u Vladi najpozvaniji da pomogne stradalima u potresu.

"To nije usluga, to je obaveza i odgovornost", poručila je Horvatu Škare Ožbolt.