nova anketa

Kako se dijele karte za Zagreb? Tomašević je aposolutni favorit, vodi se neviđena bitka za drugo mjesto

17.03.2021 u 16:34

Bionic
Reading

Nakon ere Milana Bandića Zagreb bira novu model upravljanja gradom - ukazuje istraživanje koje je za N1 provela agencija MASMI na reprezentativnom uzorku 800 glasača Zagreba koji će sigurno ili vjerojatno izaći na lokalne izbore

Tomislav Tomašević potvrđuje ulogu favorita. Prema istraživanju podržava ga 37,6% glasača, odnosno 25% prednosti nad ostalima. Biračko tijelo mu je lojalno, 79,5% simpatizera sigurno da će glasati za njega, a vodi i među 6,9% neodlučnih. Usprkos optužbama da je aktivist, glasači upravo njega ističu kao dobrog poznavatelja situacije u Zagrebu (19,2%), sposobnog provesti nužne promjene (18,5%) u Gradskoj upravi i načinu upravljanja gradom. Tomislav Tomašević nema afera, vjerodostojan je i transparentan u djelovanju, javlja N1.

Na drugom mjestu gotovo su izjednačeni Joško Klisović (11,7%), Davor Filipović (10,7%) i Vesna Škare Ožbolt (10,2%).

Pristojan, odmjeren i pozitivno intoniran nastup prednost je SDP-ovog kandidata za 23,6% njegovih glasača. Vjerodostojnost (19,1%) mu osigurava stručnost (10,1%), no bitnije povjerenje da će raditi u interesu razvoja grada (11,1%). Njegovi glasači stanje u gradu doživljavaju iznimno negativnim. Izazov Joška Klisovića je zaustaviti odljev glasova, posebice mladih, Tomislavu Tomaševiću.

Joško Klisović
  • Joško Klisović
  • Joško Klisović
  • Joško Klisović
  • Joško Klisović
  • Joško Klisović
    +7
Joško Klisović Izvor: Pixsell / Autor: Marko Prpic/PIXSELL

Davor Filipović može računati na disciplinirane HDZ-ove glasače, posebice sklone Andreju Plenkoviću (čak 95,5% njegovih birača su simpatizeri stranke, a glavi razlog izbora je pripadnost stranci – 38,7%). Vjetar u leđa je raspoloženje HDZ-ovog glasačkog tijela; za 14,5% promjena vlasti je razlog izbora Davora Filipoviću, a u njemu vide sposobnost (17,8%) i vjerodostojnost (17,7).

Vesna Škare Ožbolt je kandidat Tuđmanovog HDZ-a. Izbor je starijih HDZ-ovih glasača (12,9%), a druga je među neodlučnim glasačima. Iskustvo (28,7%), bliskost ljudima (21,8%) i sposobnost (16,1%) i rezultati (9,3%) održavaju je visoko među favoritima. S druge strane, samo je 49,3% sigurno da će joj dati glas, a snažan terenski rad HDZ-ovih koordinatora mogla bi disciplinirati biračko tijelo da se u posljednjem trenutku priklone kandidatu stranke.

Vesna Škare Ožbolt
  • Vesna Škare Ožbolt
  • Vesna Škare Ožbolt
  • Vesna Škare Ožbolt
  • Vesna Škare Ožbolt
  • Vesna Škare Ožbolt
    +5
Vesna Škare Ožbolt Izvor: Pixsell / Autor: Luka Stanzl/PIXSELL

Miroslav Škoro na začelju je liste favorita (8,3%). Više od dvije trećine njegovih glasača su simpatizeri Domovinskog pokreta, a ostali se raspršuju na MOST i HDZ. Miroslav Škoro doživljava se manje kao političar, a više kroz narativ kojim se predstavlja biračima: neovisan i uspješan poslovni čovjek (11,3%) sposoban mijenjati postojeće politike (13,3%). Ipak, najviše ga birača doživljava kao ugodnog, staloženog sugovornika (26,4%).

Glasači MOŽEMO izuzetno su kritični prema modelu upravljanja gradom i nezadovoljni stanjem u kojem se Zagreb nalazi (62,4%). Mnogi su bivši simpatizeri SDP-a, a MOŽEMO doživljavaju kao konkretniju, moderniju alternativu, koja poznaje grad, ljude.

73,1% glasača Davora Filipovića zadovoljno je stanjem u gradu i smatra da je odlazak Milana Bandića prilika za preuzimanje vlasti. Potencijal stranke za 6% je veći od kandidata, a zanimljivo je da čak 7,6% HDZ-ovih glasača planira glasati za Tomislava Tomaševića. Ostaje dojam da je HDZ prepoznatljivim kandidatom, dokazanim u radu na terenu mogao ostvariti bolji rezultat.

Glasači SDP-a nezadovoljni su stanjem u gradu (59,7%), no njihovo glasačko tijelo je dominantno starije. Mladi glasači prelaze zeleno-lijevim opcijama i dojma da se SDP bavi vlastitim problemima i gubi dodir s gradom, ljudima. SDP nužno i brzo mora artikulirati jasne politike kojima će osigurati da im kandidat uđe u drugi krug, čime bi zadržali reputaciju u Zagrebu.

MOST uspijeva vezati konzervativni svjetonazor s prepoznatljivim osobnostima i gradi snažnu, stabilnu bazu simpatizera koja doseže 10%. S druge strane, Domovinski pokret tek mora patriotski naboj pretočiti u realne politike.

Kako građani vide ostavštinu Milana Bandića?

Specifičnost zagrebačkih izbora je i odlazak Milana Bandića. Nakon dvadeset godina vlasti samo 4,2% glasača smatra da grad ostavlja u izrazito dobrom, 39,9% u dobrom, 33,5% u lošem, a 22,3% u izrazito lošem stanju. Ljevica i centar grada su izuzetno nezadovoljni, a HDZ-ovi glasači i gradske četvrti sklone Milanu Bandiću dominantno zadovoljni.

Na Mirogoju pokopan gradonačelnik Milan Bandić Izvor: Pixsell / Autor: Josip Regovic/PIXSELL

Pitanje – kome odlaze glasači Milana Bandića, zadovoljit će sve (ostavština u duhu djelovanja bivšeg gradonačelnika). Naime, 27% glasača ostaje vjerno HDZ-u, 14,5% u MOSTU prepoznaje svjetonazorski blisku opciju, a 12,8% u Domovinskom pokretu. Populizam, političko umijeće ili interes kojim je Milan Bandić privlačio glasače vidi se i kroz 11% podrške SPD-u i čak 9,9% koaliciji MOŽEMO.

Potvrdu da glasačko tijelo Milana Bandića nije politički i svjetonazorski homogeno dokazuje i odabir kandidata za gradonačelnika: svi vodeći kandidati dobivaju gotovo isto, od 10 – 15%.

Stranka MB365 – Stranka rada i solidarnosti osvaja oko 4% glasova – isti birači glasaju i za kandidata i za stranku. Većina kao nasljednicu Milana Bandića vidi Jelenu Pavičić Vukičević.

Tko ide u drugi krug?

Konačno, opcije za drugi krug izbora favoriziraju Tomislava Tomaševića, koji pobjeđuje Davora Filipovića (56% naprema 19%), Miroslava Škoru (57% naprema 16%) i Joška Klisovića (49% naprema 13%).

Potvrda Tomislava Tomaševića kao favorita, odnosno, njegove povezanosti s građanima kroz terenski rad je i iznimno snažna pozicija u tradicionalno desno orijentiranim, istočnim dijelovima grada.

Istraživanje je rađeno na reprezentativnom uzorku 800 punoljetnih građana grada Zareba, koji će sigurno ili vjerojatno glasati na predstojećim lokalnim izborima za gradonačelnika i Gradsku skupštinu. Anketiranje je provedeno od 11. – 16. ožujka, a mogućnost pogreške je +/- 3,99%.