Gošća emsije Nedjeljom u 2 na HTV-u bila je kandidatkinja za gradonačelnicu Zagreba Vesna Škare Ožbolt. Iznijela je svoju viziju uređenja grada, objasnila što je vuče u politiku i zašto misli da bi baš ona mogla biti nova gradonačelnica
Na pitanje voditelja Aleksandra Stankovića ne ide li joj u odvjetništvu baš dobro kad se kandidira za gradonačelnicu, Škare Ožbolt je rekla kako joj posao ide dobro te da ispunjava sve kriterije da ostane u tom poslu, ali da su je zasmetale neke stvari koje se događaju u Zagrebu i da nema velikih ideja kako riješiti krizu u gradu, a definitivno je tvrdi - u krizi. Kaže da bi osnovala Zavod za obnovu i kad bi postala gradonačelnica najprije bi se kaže, počela baviti obnovom grada.
'Mi govorimo o strategiji i viziji, to vam ne može država dati. Fond plaća na osnovu toga što dostavite kao projekt, a Grad odlučuje od kojeg dijela grada krenuti i kako obnoviti', rekla je u HTV-ovoj emisiji 'Nedjeljom u 2' i dodala kako su u pitanju četiri kategorije obnove i to mora donijeti Grad.
'Obnova je prva stvar i s tim se mora krenuti odmah, ali s tim se ne može krenuti ako je toliko ureda, treba objediniti urede. Gledala sam popis ljudi i u uredu gradonačelnika ima 285 zaposlenika, ima tehničku službu, realno tu može biti maksimum 20 zaposlenika i ne pretjerujem, i to možete podijeliti u dvije smjene. Ured treba raditi u dvije smjene, pa raditi i cijelu noć jer su takva vremena. Stručna služba gradonačelnika, tu je i pravna služba, tu je oko 220 ljudi. To je oko 500 ljudi. Vi možete otpuštati i primjenjivati silu, ali to tako navodi, ne ide, jer ćete otvoriti niz sudskih postupaka, moj plan je ne davati otkaze, ali sve treba reorganizirati. Ne treba misliti da je sve loše, ima onih koji su vrhunski znalci, ali imate i onih koji ne funkcioniraju, primjer je e-građevinska dozvola', rekla je Škare Ožbolt.
Navela je da ima puno stvari koje bivši gradonačelnik Milan Bandić napravio poput uređenja Jaruna, Bundeka, Muzeja suvremene umjetnosti.
Što se tiče položaja umirovljenika, kaže kako ima onih koji su na granici siromaštva. S druge strane tu su ističe, i obrtnici koji isto tako životare i mora se zavrtjeti kvaliteta života. Predlaže da svaki umirovljenik dobije umirovljeničku karticu od 500 kuna, ali 'ne oni koji imaju 8000 kuna mirovina kao Vlado Šeks'. Ali tih 500 kuna moraju potrošiti na uslugu iz kulture ili kod obrtnika, te primjerice na sportske manifestacije.
Izračun pokazuje da to milijardu i 200 kuna, i na pitanje voditelja gdje će naći taj novac, Škare Ožbolt kaže da je to novac koji se vraća u Grad i da ga nije nemoguće naći.
'Oko 200.000 umirovljenika je u Zagrebu, jedan vrlo mali dio ima mirovine od 5000 do 8000 kuna. 20.000 ljudi čeka na umirovljeničke domove', kaže Škare Ožbolt. Dodala je da Grad neće graditi umirovljeničke domove, ali da mora stvoriti uvjete.
'Meni su kad sam bila ministrica govorili ne možeš to napraviti, ne možeš ovo, ja sam osoba koja ne voli riječ ne. Zagreb novaca ima, samo je pitanje gdje cure. Pitanje je i zašto je povučeno malo sredstava i iz Fondova', rekla je. Što se tiče djece i prostora za treniranje ističe da tu Grad treba uvesti reda. Nema razloga da se to ne omogući amaterskom sportu.
'Novac će se malo drugačije slagati, treba početi povlačiti sredstva i privlačiti investicije. Treba ozbiljno krenuti u razvijanje amaterskog sporta', kaže Škare Ožbolt. Na pitanje hoće li s premijerom razgovarati o gradnji bolnice u Blatu, odgovara da svaki izbori počinju s tom temom. No, kaže da se ono što je sad tamo mora maknuti, te da je tu riječ o političkoj gluposti svih razina.
'Bolnica treba, ali je pitanje kad i kako. Po meni je spas u Europskim sredstvima. u ovom slučaju zbog situacije s COVID-om i potresom postoji mogućnost da se i tu nešto dobije', kaže Škare Ožbolt. Naglasila je da za cjepivo nema namjeru graditi nikakve tvornice, nego racionalno upravljati gradom. Podsjetila je potrošene novce za Paromlin, Gredelj.
'Uopće ne možete objasniti da je prošlo 20 godina vlasti, a da se ništa po pitanju velikih projekata nije napravilo. Ja govorim o racionalizaciji i ne volim se uspoređivati s drugim kandidatima. Ja sam prošla krizni menadžment i imam dobro i prilično opako iskustvo i ne priznajem to ne može se'.
Kada je riječ o programu, tvrdi da u njezinom programu nema niti jedne jedine riječi iz Mostovog programa. Kaže da je pomislila da je riječ o hakiranju, jer joj se to već dogodilo.
Na pitanje što misli pod time da je Zagreb dosadan grad, odgovorila je da nema pravih sadržaja, poput after-work druženja, pravih klubova. Misli da je obveza grada da kultni klubovi ponovno ožive, poput Kulušića.
'Dok su još turisti hodali po gradu, išla sam iza grupe Korejanaca, i pitali su kada je ovdje rat završio. Jer je bilo puno razrušenih i išaranih fasada. To se u europskim gradovima ne radi.'
Bi li Zagreb trebao živjeti na Savi kaže da. I ondje treba biti vodeni tramvaj, odnosno da bi se Sava dovela u tok, trebalo bi napraviti mini-hidrocentrale, ne bi bilo poplava, električna energija bi se snabdjevala i dobili bi dodatne površine jer bi Sava bila u koritu. Vodeni tramvaj bi kaže, vozio od mosta od mosta. Što se tiče Holdinga smatra da treba napraviti dobru analizu i da ima tvrtki koje bi trebale ići u privatizaciju, i kaže da ti čak mogao biti i GSKG. Što se tiče tima, počeli su slagati mjesne odbore, a za sebe kaže da nema političkih okova i rijeku ljudi koju treba pozapošljavati, te da je tu vrlo ležerna.
'Nisu to baš anonimni ljudi, to su stručnjaci na svom području, a razgovaramo da se tu priključi i liberalni blok.' Kao bivša ministrica pravosuđa o korupciji u tom području kaže da nema dojam da su suci korumpirani, ali ističe da imamo problem s pravosuđem, kao što je primjerice dugotrajno vođenje postupaka, a tada se još nisu ni vodili postupci protiv političara.
'Ne mogu objasniti zašto se dugo vode postupci protiv političara, sposobni odvjetnici mogu napraviti prolongaciju, ali nema tog odvjetnika koji može to raditi toliko dugo', dodaje. Smatra kako je pri imenovanju glavnog suca Vrhovnog suca riječ o političkoj igri, ali kaže da je teško reći tko je tu u pravu odnosno i da su i jedan i drugi u pravu, i predsjednik Zoran Milanović i premijer Andrej Plenković, kao i da obojica nisu u pravu.