Krajem srpnja na snagu je stupio Zakon o ništetnosti ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjima sklopljenim u RH, odnosno tzv Škibolin zakon. Nekoliko mjeseci kasnije stale su ovrhe i deložacije, no još postoje neki problemi zbog neujednačene sudske prakse, poručio je na press konferenciji u Saboru Marin Škibola
Zakon o ništetnosti, podsjetimo, donesen je zbog RBA zadruga. 'Stupanjem na snagu zakona prestale su sve deložacije i ovrhe koje se odnose na te predmete. Ovaj je zakon jedini zakon koji je na strani malog čovjeka protiv kapitala i banaka koje su gurnule naš narod u dužničko ropstvo. No, zakon se ne odnosi samo na RBA zadruge, nego i neke druge banke i kreditne institucije. Guverner HNB-a Boris Vujčić dužan je hrvatskoj javnosti reći koje još kreditne institucije nisu imale dozvolu za poslovanjem u RH, a davale su kredite', poručio je na press konferenciji u Saboru nezavisni zastupnik Marin Škibola.
vezane vijesti
No, iako su ovrhe i deložacije uglavnom prestale Škibola upozorava da u nekim primjerima još uvijek dolazi do neujednačenosti sudske prakse. Neki suci, dodaje, i dalje ne priznaju Zakon o ništetnosti.
'Varaždinska, riječka i zadarska utvrda, po pojedinim sucima koji potpuno ignoriraju zakon, ukazuju da se zaobilazi primjena novog mjerodavnog prava. U Varaždinu je situacija takva da tužitelji ne mogu naći odvjetnike koji bi ih zastupali u ovim sporovima, dok se sutkinja Općinskog suda na Rabu obratila direktno Sudu EU-a u Luksemburgu, zahtjevom za prethodnu odluku, zaobilazeći i ignorirajući sudbena tijela RH i sam Ustavni sud. Presedan je to nezabilježen u praksi', kazao je Škibola.
Ipak, ima i svijetlih primjera, poručuje. 'Općinsko državno odvjetništvo u Puli kao umješač u parnicu stalo je na stranu tužitelja, oštećenika, što je presedan i ohrabruje', kazao je Škibola.
