Slabo Orbanu znači to da je osvojio 11 od ukupno 21 zastupničkih mjesta u Europskom parlamentu - više od svih konkurenata - što vlada i dalje interpretira kao ogromnu podršku njegovu tvrdom desničarskom nacionalizmu. Međutim Magyar je osvojio čak sedam mandata, što je ogroman rezultat za novu stranku. Raspaloj lijevo-liberalnoj oporbi ostale su tek mrvice.

Da Orban jasno vidi s kojeg mu boka prijeti opasnost, očitava se i u poruci pristašama na stranačkom skupu u nedjelju, kada je proglasio pobjedu nad svojim protivnicima. 'Danas smo pobijedili staru opoziciju, novu opoziciju, i bez obzira kako se opozicija bude zvala sljedeći put, pobijedit ćemo ih uvijek iznova', poručio je mađarski vladar čiji sustav upravljanja zemljom Europski parlament od 2022. godine smatra 'hibridnim režimom izborne autokracije'.

Bez obzira na slavodobitne Orbanove poruke ohrabrenja i članovima stranke i samome sebi, činjenica je da je u Magyaru dobio ozbiljnog protivnika te mu on polako nagriza reputaciju neprikosnovenog lidera.

Orbanov Fidesz, koji je u stalnoj koaliciji s manjom Kršćansko-demokratskom narodnom strankom (KDNP), osvojio je u nedjelju dva milijuna glasova dok je Magyar sa svojim novoformiranim pokretom Tisza (Stranka poštovanja i slobode) dobacio do njih čak 1.341.292 i sedam mandata u Bruxellesu.

Za razliku od Hrvatske, u kojoj je izlaznost bila sramotno niska, u Mađarskoj je na europske izbore izašlo 59,36 posto birača. Doduše, kod susjeda su oni održani s lokalnim izborima. Zašto se u Hrvatskoj nisu održali kad i parlamentarni, pitanje je za širu raspravu.

'Mađarski Penava'

Magyar je bivši član koalicije Fidesz-KDNP, no raskrstio je s njom, nešto poput Ivana Penave u Hrvatskoj, te objavio svoju namjeru da izgradi narodni pokret kako bi porazio Orbana i razmontirao njegov autokratski sustav. Stranku je osnovao u travnju 2021., a ideološki se smatraju populistima trećeg puta koji se najudobnije osjećaju na desnom centru.

Kao član Fidesza radio je kao dužnosnik u ministarstvu vanjskih poslova te Stalnom predstavništvu Mađarske pri Europskoj uniji. Godine 2015. godine zaposlio se u Uredu predsjednika vlade. U rujnu 2018. godine preuzeo je vođenje Direkcije za pravna pitanja EU-a u državnoj MBH banci. Od 2019. do 2022. godine bio je voditelj Centra za studentske kredite. Potom je doživio prosvjetljenje o karakteru Orbanova režima i okrenuo leđa dojučerašnjim kolegama.

Njegov pokret imao je namjeru izaći na izbore 2022. godine, kada se šest stranaka pod vodstvom Petera Marki-Zaya udružilo kako bi srušili Orbana. Hametice su poraženi, a Orban im se rugao da je njegova pobjeda odzvonila i u Bruxellesu i na Marsu. Poznato je da mu je briselska birokracija crvena krpa i tema na kojoj bilda podršku birača unatoč tome što svoj režim dobrim dijelom temelji na sisanju novca iz europskih fondova. Kako bi se priča završila da je Magyar uspio registrirati stranku na vrijeme za izbore, nikad nećemo saznati.

Tisza je vegetirala dvije godine sve dok Magyar nije objavio da će se natjecati na izborima za Europski parlament.

U kratkom roku 43-godišnji odvjetnik izgradio je politički pokret te postao najveća oporbena snaga u Mađarskoj. U nedavnom intervjuu za Associated Press rekao je da je predstojeće glasanje 'uvertira' za njegovu planiranu kandidaturu na nacionalnim izborima u Mađarskoj 2026.

Ulična revolucija

Svoj prvi prosvjed organizirao je 15. ožujka, na obilježavanju obljetnice početka Mađarske revolucije 1848. godine, što je bilo simbolično jer joj je cilj bila uspostava neovisne i demokratske mađarske države. Skupove su tada također održavale i vlada i 'stara' oporba, ali je Magyar privukao najviše ljudi.

Pokazao je snagu početkom svibnja, kada je organizirao skup na kojem je sudjelovalo oko 10.000 ljudi u istočnom gradu Debrecenu, uporištu vladajuće stranke Fidesz. Ona je vodila grad od kasnih 90-ih, a osvojila je oko 60 posto glasova na posljednjim izborima.

Magyar je vodio kampanju manje na temelju specifičnog programa stranke, a većinom na strukturnoj kritici Orbanova sustava, okarakteriziravši ga kao prožetog korupcijom, nepotizmom, zastrašivanjem i propagandom. Duboka gospodarska kriza, pojačana najvišom inflacijom u 27-članoj Uniji, također je dovela do pada popularnosti čelnika bloka s najdužim stažem.

Uspon novog oporbenog čelnika poklopio se s nizom skandala koji su potresli Orbanovu vladu te izazvali ostavku predsjednice i ministrice pravosuđa.

'Skrivanje iza suknji'

Mađarska predsjednica Katalin Novak podnijela je ostavku na državnoj televiziji nakon što se našla pod pritiskom javnosti zbog pomilovanja muškarca osuđenog kao pomagača u zataškavanju slučaja seksualnog zlostavljanja u dječjem domu. Odluku je donijela poslije višednevnih kritika u javnosti nakon što je otkriveno da je u travnju 2023. dala predsjedničko pomilovanje čovjeku koji je osuđen da je skrivao niz seksualnih zlostavljanja djece u državnom dječjem domu.

Kada mu je dodijeljeno pomilovanje, ministrica pravosuđa bila je Judit Varga, bivša Magyarova supruga, koja je trebala predvoditi listu Fidesza na ovim europskim izborima. Nakon što je afera eskalirala, Varga je odstupila kao Fideszova zastupnica, preuzevši odgovornost za svoj postupak.

Varga i Magyar bili su u braku od 2006. do ožujka 2023. godine i imaju troje djece. Obitelj je godinama živjela u Bruxellesu, a vratili su se u Budimpeštu kada je Varga izabrana za ministricu pravosuđa.

Nekoliko sati nakon što je njegova bivša supruga objavila da se povlači iz politike, Magyar je objavio na Facebooku da će dati ostavku na svoje pozicije u dva državna poduzeća i odreći se svog mjesta u upravi MBH banke, optuživši Orbanovu vladu da se 'skriva iza ženskih suknji' te poručivši da su Varga i Novak zapravo bile 'žrtveni jarci'.

Je li Magyar prekasno shvatio sve?

Napisao je kako ga je proteklih nekoliko godina natjeralo da shvati da je ideja o 'nacionalnoj, suverenoj, buržoaskoj Mađarskoj', koja je navedena kao cilj Orbanove vladavine, zapravo 'politički proizvod' koji služi za prikrivanje goleme korupcije i transfera bogatstva na one s pravim vezama.

Tijekom kampanje Magyar je pokrenuo buru razotkrivši vladin skandal objavom snimke koja se odnosi na korupcijski slučaj Schadl-Völner, u koji su uključena dvojica visokih dužnosnika, gdje se navodno dokazuje sprega između tužiteljstva i visokih državnih dužnosnika. Do dokaza je došao nakon što mu je bivša supruga, tadašnja ministrica pravosuđa, rekla da je mađarska vlada mafijaška država.

Nije Magyar u politiku pao s neba jer mu je obitelj istaknuta u toj sferi javnog djelovanja. Njegov djed Pál Erőss bio je sudac koji je vodio popularni televizijski program o pravnim pitanjima, praujak Ferenc Mádl bio je predsjednik Mađarske od 2000. do 2005., a majka mu je radila u pravosuđu.

Sada i on puca na najvišu poziciju u mađarskom političkom sustavu - fotelju šefa vlade, u kojoj čvrsto već 14 godina sjedi Orban.