Slovenski premijer Borut Pahor duboko je razočaran 'ignoriranjem' koje je Europska unija pokazala prema subotnjem 'balkanskom samitu' na Brdu kod Kranja, navode u ponedjeljak slovenski mediji, koji najviše kritika ipak upućuju predsjedniku EU-a Hermanu van Rompuyu koji je, kako tvrde, dolazak u Sloveniju otkazao 'u pet do 12'
Pahor je svoje razočarenje već u subotu iskazao ‘blagim riječima’ o tome da nije prvi put da EU propušta vidjeti prijelomne prilike u regiji, no Pahorovi suradnici nedolazak Van Rompuya označuju kao ‘prvorazredni skandal’ i ‘sramotu za Europsku uniju’, navodi ljubljansko Delo.
‘Vrhovništvo Europske unije svojom je odsutnošću dalo Srbiji, barem na simbolički način, preveliku težinu i značenje, postavivši je iznad ostalih država u regiji’, prenosi vodeći slovenski list razmišljanja Pahorovih suradnika.
Kao glavni argument za nedolazak Rompuya, kojega je Pahor u Bruxelles otišao uvjeravati da dođe par dana pred konferenciju, spominjalo se to da izostankom Srbije samit balkanskih čelnika nije kompletan, ali slovenski mediji iznose i neka druga moguća tumačenja.
‘Na Brdu nije bilo najavljenog šefa španjolske diplomacije Miguela Angela Moratinosa, povjerenik za proširenje Štefan Fuele otišao je sa sastanka već nakon pola sata, no to što je dolazak na skup u zadnjem trenutku otkazao Van Rumpoy znači pravi debakl i fijasko. Slovenija se sada mora pitati koga je podržala za mjesto predsjednika EU-a’, piše na uglednom portalu Razgledi novinar Vojko Flegar. On podsjeća da je Pahor dao svoj glas za izbor Rompuya iako je dugo tvrdio da bi na to mjesto trebao doći neki već afirmirani političar poput Tonyja Blairea jer bi to povećalo ‘specifičnu težinu’ Europske unije u međunarodnim odnosima.
‘Smatra li Van Rompuy da ga Španjolska plaća bolje od Slovenije?’ pita se Flegar u vezi sa spekulacijama da predsjednik EU-a nije došao u Sloveniju kako se ne bi smanjila važnost sastanka ministara vanjskih poslova zemalja zapadnog Balkana i europskih čelnika, koji priprema španjolsko predsjedništvo EU-a.
Svojim nedolaskom u Sloveniju na balkanski samit Van Rompuy je propustio priliku pokazati da nije običan eurobirokrat kojega neki vrijeđaju tvrdnjom da podsjeća na nižeg bankarskog činovnika bez karizme, ali je još gore to što je izostankom pokazao bojažljivost i regiji poslao ‘pogrešne signale’, navodi Flegar, nekadašnji vanjskopolitički komentator Dela, na popularnom portalu.
Ljubljanski dnevni list Dnevnik u svom komentaru navodi da nedolazak visokih gostiju iz Bruxellesa na konferenciju signalizira simbolički ‘bijeg s Balkana’, ali da se nedolazak srbijanskog predsjednika Tadića na neki način može protumačiti odnosima u samoj Srbiji te ‘kompleksnošću’ regionalne problematike.
‘Tadić je u Ptuju na trilateralnom sastanku s premijerom Borutom Pahorom i hrvatskom premijerkom Jadrankom Kosor obećao dolazak na neformalnu konferenciju na kojoj će biti i Kosovo, ako sudionici ne budu predstavljeni imenima država, ali se zbog unutarpolitičkih prilika u Srbiji predomislio, tražeći da Kosovo bude predstavljeno kao Kosovo-UNMIK’, tvrdi ljubljanski Dnevnik.
‘Dovesti po prvi put za isti stol, makar samo neformalno, čelnike Srbije i Kosova - to bi bio idealan rezultat za organizatore konferencije, slovenskog premijera i hrvatsku premijerku Jadranku Kosor, no ta očekivanja bila su možda ponešto naivna’, navodi list.
‘Nije se vodilo dovoljno računa o kompleksnosti problema koji postoje između Srbije i Kosova te o unutarnjim prilikama u samoj Srbiji. Pahor i Kosor upustili su se u neistraženi svijet odmotavanja klupka zapadnog Balkana i sada će im oni koji su očekivali idealan ishod prigovarati da konferencija nije uspjela’, navodi komentator lista.
Ipak, kako dodaje, Pahor i Kosor svojim su potezom pokazali hrabrost i inicijativnost jer je bilo potrebno prestati s neprekidnim čekanjem na ‘idealne prilike’ u kojima će zacijeliti sve rane konfliktne prošlosti, riješiti se svi sporovi ili izrasti nove generacije neopterećene problemima i da bi do takvog sastanka svih zemalja nastalih na prostoru bivše Jugoslavije došlo, navodi Dnevnik.
Vrijeme neprestanog čekanja na idealne prilike treba završiti i dati zemljama u regiji poruku da suradnjom djeluju na približavanju Europskoj uniji. ‘Rijeku preko koje nisu sagrađeni mostovi ne može se prijeći, a da se pritom ne smoče noge. Sudionici konferencije na Brdu kod Kranja napravili su prvi korak. Oni kojih na Brdu nije bilo, na taj će vlak moći uskočiti kasnije, što im neće biti teško jer vlak ide vrlo sporom brzinom’, navodi ljubljanski Dnevnik.