Predsjednik Državnog izbornog povjerenstva (DIP) Branko Hrvatin potvrdio je na HTV-u kako su do 21 sat obrađeni podaci sa 1.201 biračkog mjesta što je 17,94 posto ukupnog broja birališta. Prvi i neslužbeni rezultati izbora za Europski parlament očekuju se oko 22 sata.

Nisku izlaznost na euroizborima Hrvatin nije mogao komentirati rekavši kako postoji više razloga i konstatirajući da je riječ o 'volji birača'.

Do 21,45 sati, obećao je prve rezultate objašnjavajući način brojanja i novosti kod glasovanja. 'Prema podacima koje imamo, već je do sada obrađeno 1.201 od 6.696 biračkih mjesta koje imamo što je 17,94 posto obrađenih mjesta', rekao je Hrvatin za HTV. Po njemu, to je već 'znakovit broj'.

Nakon 22 sata, najavio je detaljno prikazivanje pristiglih rezultata te kako će se do ponoći znati konkretniji podaci o rezultatima. 'Do ponoći ćemo imati velik broj obrađenih mjesta koji će dati određeni rezultat', rekao je Hrvatin.

Politički analitičar Žarko Puhovski nije iznenađen činjenicom da je na euroizbore izašao mali broj birača. Po njemu, 'mali odaziv mogao se i očekivati', no ukazuje na jednu drugu stvar koju smatra 'posebno velikom sramotom' – činjenicu da su neke agencije za ispitivanje javnog mišljenja procjenjivale izlaznost i do 65 posto. 'Prije mjesec dana rekao sam kako će izlaznost biti manja od 25 posto i to se obistinilo', konstatirao je Puhovski.

Navodi i tri razloga koje smatra ključnima za slabu izlaznost. 'Ljudima se ne radi 'o glavi', odnosno ne odlučuje ni o čemu bitnom, imali smo tri tjedna predizborne šutnje, a ne jedan dan i treće – to je vanjski znak depresije koja vlada u društvu', smatra Puhovski.

Pesimistično prognozira kako 'ni na lokalnim izborima neće biti velika izlaznost' te ukazuje kako bi 'bilo bolje da su izbori bili povezani'.

Picula: Stranke moraju bolje razmisliti o biračima

Politolog Boško Picula misli da se 'pokazalo točnim da će odvajanje europskih izbora od lokalnih rezultirati ne samo jako slabim odazivom, nego i nenametanjem europskih tema u kampanji'. 'Imat ćemo situaciju da će rekordno malo birača izaći na izbore, a nismo postigli ni to da se teme, kandidati i programi jednostavno nametnu u medijskom prostoru u proteklih mjesec dana', rekao je Picula.

Nije iznenađen slabim odazivom podsjećajući i na slabu izlaznost na referendum o pristupanju Europskoj uniji u siječnju prošle godine, kada je ukupno izašlo 43,51 posto građana. 'Bojim se da je to nešto s čime ćemo se suočavati i na svakim idućim europskim izborima, a prvi su već u svibnju iduće godine. Zato stranke i kandidati trebaju razmisliti kako motivirati birače', predložio je Picula.

O prvim neslužbenim rezultatima glasovanja za Europski parlament Državno izborno povjerenstvo (DIP) izvijestit će oko 22 sata, a konferencija za novinare najavljena je za ponoć.

Vesna Pusić: Izlazak u europskom broju

U izjavi za Dnevnik Nove TV potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić slab odaziv birača komentirala je tvrdnjom kako je riječ o 'izlasku u europskom broju'. Na pitanje novinara je li i vlast kriva zbog malog odaziva birača, Pusić je odgovorila da slab odaziv izborima za europarlament nije specifičan problem Hrvatske. Uvjerena je kako će se dogodine, kad građani vide koliko ih se tiču odluke koje Europarlament donosi, u većem broju odazvati na glasovanje.

Zelić: Ovo je kriza demokracije

Razočarenje činjenicom po kojoj je do 11 sati na euroizbore izašlo 5,98 posto od upisanih 3.738.708 birača, odnosno njih 14,63 posto do 16 sati nije krio ni Dragan Zelić iz GONG-a. Time bi se mogao ozbiljno 'ugroziti' rezultat Slovačke s posljednjih izbora za Europarlament kad ih je izašlo samo 19,63 posto. Europski prosjek je 43 posto.

'Da je izašlo više građana, zastupnici bi imali veći legitimitet i veću političku odgovornost. Ključna je poruka ta da se radi o krizi demokracije, krizi političkih stranaka i nije samo na djelu gospodarska kriza u Hrvatskoj. Političke elite, prvenstveno vladajuća koalicija, moraju se zamisliti o svojim potezima kako bi vratili povjerenje u političke stranke i politiku kao takvu', ocijenio je Zelić u izjavi za RTL.

Napomenuo je i kako su građani tijekom dana zvali u GONG i prijavljivali nepravilnosti, među njima pojedina kršenja izborne šutnje, probleme u popisima birača, jer je građanima osobna iskaznica istekla, a navodno su, kako je naveo Zelić, i članovi biračkih odbora iz HDZ-a u Zagrebu evidentirali svoje članove koji su glasali, a koji nisu.

Hrvatski građani birali su zastupnike u Europskom parlamentu koji će ih predstavljati nakon što Hrvatska uđe u EU. Cijela Hrvatska bila je jedna izborna jedinica, a birači su mogli birati između 12 kandidata sa 28 kandidacijskih lista - 27 stranačkih i jedne liste skupine birača.

Pravo glasa imalo je 3.738.708 birača s prebivalištem u Hrvatskoj i 2.243 njih bez prebivališta u Hrvatskoj.