Europska svemirska agencija ESA objavila je da se njezin lender Philae, koji je nakon slijetanja na komet 67P u studenom izgubio kontakt s kontrolom leta, probudio i javio
Philae je prva letjelica u povijesti koja je sletjela na neki komet. Nakon što ga je ispustio matični brod Rosetta radio je još samo 60 sati, a potom je utihnuo jer su mu se ispraznile baterije sa solarnim napajanjem.
Na temelju prikupljenih podataka znanstvenici su zaključili da se nije uspio harpunom učvrstiti za prašnjavu površinu prilikom prvog udara kako je bilo planirano. Umjesto toga napravio još dva nekontrolirana odskoka u slabašnoj gravitaciji kometa i završio najmanje kilometar dalje u sjenovitoj udubini među stijenama. Ondje nije dobivao dovoljno Sunčeve energije pa su se baterije ispraznile.
Znanstvenici su se neko vrijeme nadali da bi Philae mogao ponovno napuniti baterije i probuditi se kako se komet bude približavao Suncu. Ova je nada s vremenom polako kopnila pa su voditelji misije već počeli razmišljati o tome da na komet spuste Rosettu.
No Philae se u subotu navečer oko 10:28 h na opće oduševljenje znanstvenika i svih ljubitelja astronomije iznenada javio i poslao poruku: 'Halo Zemlja! Čujete li me?' Prema memorijskim podacima, bio je budan već nekoliko dana, no nije imao dovoljno snage za komunikaciju s Rosettom.
Menadžer projekta Stephan Ulamec na Twitteru je objavio radosnu vijest:
'Philae je odlično. Radi na temperaturi od -35°C i ima na raspolaganju 24 vata.'
ESA-ini stručnjaci vrlo su zadovoljni i ponosni zbog činjenice da je računalo lendera izdržalo izuzetno niske temperature kojima je bio izloženo više od pola godine.
Jedna od prvih misija koje bi uređaji trebali obaviti u narednim danima jest bušenje i uzimanje uzoraka leda i tla.
Philae je do kometa putovao oko 10 godina. Velik je poput perilice za rublje i težak 100 kg. Kontrolori leta znali su da bi moglo biti problema još i prije nego što ga je Rosetta ispustila jer mu nije radio potisnik na 'tjemenu' koji ga je trebao pritisnuti uz tlo kada sleti. Philae je u skladu s planom bez manevara i vlastitog pogona, jednostavno zahvaljujući gravitaciji, sletio na odabrano mjesto. Bilo mu je potrebno oko sedam sati da prevali udaljenost od 20 kilometara. U trenutku kada je udario u tlo, trebao je iz svojih nogu izbaciti harpune kako bi osigurao položaj na 67P budući da je njegova gravitacija od nekoliko desetaka do stotinjak tisuća puta slabija od Zemljine (ovisno o položaju na kometu). To znači da je brzina potrebna za oslobađanje od utjecaja gravitacije kometa tek oko 0,5 metara u sekundi; za usporedbu Zemljina brzina bijega je 11,2 km u sekundi. Philae je u površinu udario vrlo sporo, brzinom hoda.
