Nakon dugog razdoblja nestabilnog vremena, sljedećeg tjedna trebalo bi uslijediti sunčano i stabilno vrijeme, doznajemo od Zorana Vakule iz Hidrometeorološkog zavoda. No prema njegovim procjenama, vjerojatno će se i do jeseni nastaviti nestabilno vrijeme s viškom kiše u većem dijelu zemlje
'Nestalno se vrijeme ustalilo', volio je često reći sada već skoro šest godina pokojni meteorolog mr. sc. Dražen Glasnović. A ovih dana upravo je takvo vrijeme – nestalno, promjenljivo i po mnogo čemu nestabilno! Gledajući većinu Hrvatske posljednji su put dva, tri uzastopna dana bez kiše zabilježena još oko 19. lipnja.
Prije toga je jako, gdjegod i zamalo rekordno zatoplilo, a nakon toga pak, kako to već često biva, podjednako jako zahladnjelo.
Na kraju je, prema preliminarnim ocjenama, a službene će kolege klimatolozi uskoro objaviti na http://prognoza.hr, lipanj završio kao prosječno topao, gdjegod i malo topliji od višegodišnjih srednjih vrijednosti, kao primjerice na postajama Mali Lošinj Zagreb Maksimir Poreč te ponajviše Makarska. Oborine su, naravno, bile nejednoliko raspoređene. Primjerice, u Dalmaciji je ponegdje zabilježeno i zamalo dva i pol puta više oborina od uobičajenoga. Na meteorološkoj postaji Hvar ovogodišnji je lipanj tako najkišovitiji otkad postoje službena mjerenja, u posljednjih skoro 150 godina.
Zahvaljujući ponajprije kišovitom lipnju i cijela je prva polovica godine (od 1. siječnja do 30. lipnja) u južnijim krajevima Hrvatske iznadprosječno kišovita, dočim je u sjevernom dijelu Hrvatske oborina bilo u prosjeku, pa i manje od njega. Temperatura je posvuda bila viša nego što je uobičajeno za prvih šest mjeseci. To, uostalom, u ovom vremenu globalnog zatopljenja i ne treba osobito čuditi. Dapače, prošle su godine u svojim prvim polovicama bile i toplije od 2009. godine.
Dugoročne prognoze za sljedeće mjesece do kraja godine za većinu hrvatskih krajeva upućuju na nastavak toplijih ili barem prosječno toplih mjeseci. Pritom bi najviše odstupanje od prosjeka trebao imati srpanj, kolovoz i vjerojatno studeni, a najmanju vjerojatnost za iznadprosječnu toplinu, svega 39 posto, ima rujan.
U nastavku ljeta i početkom jeseni vjerojatno će biti kiše u većem dijelu zemlje, a najveću mogućnost za ocjenu relativno suhog mjeseca ima listopad.
Sve to, naravno, ne znači da nećemo i prije listopada imati stabilnijih razdoblja, bez kiše. Prvo takvo u većem dijelu Hrvatske vjerojatno će nam doći početkom sljedećega tjedna, a danas se pripremiti valja na gdjegod i obilnu kišu, posebice u središnjoj i gorskoj Hrvatskoj te na sjevernom Jadranu.
Tekst je objavljen na www.hrt.hr, a tportal ga prenosi u suglasnosti s gospodinom Vakulom.
