Bila je riječ o objavi predsjednika Ustavnog suda Miroslava Šeparovića, da je sporna zakonska izmjena podnormirana, ne postoje rokovi i svodi se na administrativni zadatak po DSV, odnosno, da se “predsjednik Republike u predlaganju svog kandidata Saboru mora pridržavati zakonske procedure”.

“Ta izmjena zakona zadire u ovlasti predsjednika Hrvatske”

“Ostaju dalje osnovni prigovori, za koje mislim da su vrlo utemeljeni, a to je da se zakonom i to člankom 44. Zakona o sudovima, zadire u ustavnu ovlast predsjednika Rpeublike koji je imao pravo izabirati pravo izabirati kandidata Saboru potpuno neograničeno”, kazala je Sloković za N1.

“Ovo što Šeparović naziva ‘tehničke i provedbene odredbe’… imaju takvu težinu da zadiru u ovlast predsjednika Republike da sam, samostalno, predlaže kandidata za predsjednika Vrhovnog suda”, dodala je.

“Očito se krenulo s određenim ciljem, mi smo čuli iz medija da je odluka već u petak ili četvrtak iscurila u javnost”, rekla je dalje.

“DSV je dobio potpuno novu ovlast”

“DSV je dobio potpuno novu ovlast”, objasnila je, govoreći o zakonskoj izmjeni izbora predsjednika Vrhovnog suda mijenjanjem Zakona o sudovima, što je sad u centru spora.

“Oni (DSV) pokreću postupak za izbor Vrhovnog suda. Oni je po zakonu nisu imali. Ovim zakonom je nesporno uvedena nova ovlast koja će se koristititi. Ja doista smatram da je na ovaj način uvođenjem javnog poziva, ograničena mogućnost predsjednika Republike da izabere svog kandidata”, rekla je i potom odgovorila smatra li da je ovime iscrpljena i posljednja pravna mogućnost predsjednika Milanovića.

“Mislim da bi predsjednik Republike možda mogao direktno uputiti jedan zahtjev vezan za ovu problematiku”, kazala je ograđujući se da ipak nije pozvana o tome govoriti kao specijalizirani stručnjaci za Ustav, “ako bi našao još neke dodatne argumente, to mislim da bi mogao napraviti.”

Istaknula je u vezi mogućeg novog postupka javnog poziva za kandidiranje za predsjednika Vrhovnog suda:

“Mi ni danas ne znamo tko je taj tko će pokrenuti novi postupak za kandidiranje za predsjednika Vrhovnog suda.”

“Ostajem pri stavu da se ovakvom odlukom ništa nije promijenilo. To što se određene izmjene nazivaju isključivo tehničkima, mislim i dalje da to nije dovoljan razlog da se mijenja Ustav. Ustav se može promijeniti dvotrećinskom većinom.”

“Ovakvim zadiranjem u ovlasti predsjednika po meni je apsolutno došlo do kršenja vladavine prava i do kršenja načela ustavnosti i zakonitosti. Ako tako nešto može proći, onda svjedočimo da se i dalje mogu mijenjati ustavne odredbe, jer će se i dalje određene promjene zakona tumačiti kao provedbeni i tehnički elementi”, upozorila je.

“Ustav onda može biti derogiran odlukom obične većine u Saboru i zakon može mijenjati Ustav”, kazala je na što se svodi ovaj presedan.

“Ulazi li Hrvatska ovime u krug neliberalnih zemalja?”, pitao je voditelj.

“Apsolutno se slažem”, kazala je, “Ovakva situacija smatram da je neodrživa i da predstavlja opasan presedan.”