Slovensko-hrvatski granični spor mogao bi dovesti u pitanje najavljeno proširenje NATO-a na Hrvatsku i Albaniju na summitu Saveza 3. i 4. travnja u Strasbourgu i Kehlu, zbog čega su i Zagreb i Tirana, ali i čelnici NATO-a, izrazili zabrinutost.
Daljnje proširenje NATO-a trebalo je poslati jasnu poruku daljnje stabilizacije jugoistoka Europe, pri čemu je Hrvatska Savezu važna zbog BiH i Srbije, a Albanija zbog Kosova, ocijenio je za Hinu diplomatski izvor u Zagrebu, dodajući kako je proširenje Saveza vrlo svečan čin, ali 'ako primate samo jednu zemlju, umjesto najavljene tri ili dvije, onda nešto ostaje u zraku'.
Hrvatska, Albanija i Makedonija trebale su postati nove tri članice NATO, a na svoj zajednički put prema NATO-u krenule su 2003. potpisivanjem Američko-jadranske povelje. Na summitu Saveza u Bukureštu prošle godine iz utrke za članstvom otpala je Makedonija, zbog spora oko imena države s Grčkom, a najavljeno veliko svečano daljnje proširenje Saveza, koje bi se trebalo dogoditi na summitu početkom travnja u Njemačkoj i Francuskoj, moglo bi zbog slovenskog raspisivanja referenduma o ulasku Hrvatske u Savez biti dovedeno u pitanje.
U slučaju raspisivanja referenduma Ljubljana neće poslati dokumente o hrvatskoj ratifikaciji u Washington, a i Albanija je izrazila zabrinutost da bi zbog slovensko-hrvatskog graničnog spora mogao biti usporen i njezin ulazak u NATO.
Proces ratifikacije protokola o ulasku u članstvo NATO-a Hrvatske i Albanije dobro se odvijao sve do blokade Slovenije, ističe isti izvor te dodaje 'kako jedna zemlja članica može odlučiti da ne pošalje svoje ratifikacijske dokumente za Albaniju u Washington', kako bi se na taj način izbjeglo da se svečano proširenje na summitu svede tek na ulazak jedne zemlje.
Odgoda ulaska Hrvatske i Albanije u NATO bilo bi na neki način poništavanje svih pozitivnih efekata stabilizacije ovih prostora, ocjenjuje diplomatski izvor. 'Dodatni problem za Savez je i to što su obje zemlje ispunile sve kriterije za članstvo, a zbog blokade jedne članice moglo bi se dogoditi da one svejedno ne uđu u NATO', kazao je.
Iako se u medijima datum 23. ožujka navodi kao krajnji rok do kojeg bi ratifikacijski dokumenti o ulasku Hrvatske i Albanije trebali stići u Washington, isti izvor za Hinu ocjenjuje da ti dokumenti mogu biti dostavljeni i kasnije, što je potvrdio i glasnogovornik State Departmenta izjavivši 'da nema odredbi koje traže da se vlada SAD-a unaprijed obavijesti o ratifikaciji, do određenog datuma'.
'Pahorova vlada kalkulirala je s referendumom, a da su htjeli mogli su izbjeći ovu neugodnu situaciju na vrijeme', zaključuje diplomatski izvor.
