LJUBLJANA - Od 86 zastupnika prisutnih u dvorani prilikom glasovanja 75 ih je glasovalo za, a 11 protiv, čime je ratifikacija dobila potrebnu dvotrećinsku većinu. U svom nastupu pred zastupnicima prije glasovanja premijer Borut Pahor izjavio je da nije opravdano praviti usporedbe između stajališta njegove vlade prema hrvatskim pregovorima s Europskom unijom i pristupnog procesa ulaska u NATO savez.

Riječ je o dva različita procesa jer pregovori s Europskom komisijom uključuju i usvajanje pravne stečevine EU-a, što s NATO savezom nije slučaj, pa zato nemaju pravo oni koji tvrde da Slovenija treba zaustaviti hrvatski put prema NATO savezu, rekao je Pahor. On je zanijekao tvrdnje zastupnika SLS_a i SNS-a da je Hrvatska i u pregovorima s NATO savezom davala "dokumente i zemljovide koji prejudiciraju granicu".

Parlament je prije glasovanja o hrvatskom pristupnom protokolu odbio pokušaje Slovenske pučke stranke da se sjednica odgodi ili da se uz ratifikaciju prihvati i amandman kojim bi Slovenija proglasila "da ne priznaje" jednostrane poteze kojima je Hratska "mijenjala stanje na granici u odnosu na ono od 25. lipnja 1001. godine", kad je Slovenija imala "teritorijalni dodir s otvorenim moren i kontrolu nad cijelim Piranskim zaljevom" i ostalim "spornim točkama".

U izjavi nakon što je zakon o ratifikaciji pristupnog protokola s Hrvatskom prihvaćen, Pahor je izrazio zadovoljstvo takvim ishodom. On je upozorio na moguće zaplete kojima prijeti Slovenska pučka stranka koja govori o namjeri da se o već prihvaćenom ratifikacijskom zakonu za ulazak Hrvatske u EU ponovo glasuje na nacionalnom referendumu, što bi Pučka stranka mogla iznuditi ako dobije dovoljan broj potpisa zastupnika ili dovoljno potpisa građana s pravom glasa.

"Zadovoljan sam ishodom jer je slovenska politika danas obavila svoj posao i time možemo biti zadovoljni. Da se to danas nije dogodilo i da je ratifikacija iz nekog razloga bila odbijena, Hrvatska bi imala jak argument da međunarodnu javnost uvjeri da Slovenija iz pukog hira blokira njeno članstvo u Europskoj uniji i NATO savezu. Sada Hrvatska nema taj izgovor jer smo jasno odvojili žito od kukolja. Naše rezerve na hrvatske pristupne dokumente za Europsku uniju bile su argumentirane i utemeljene, za NATO takvih razloga nije bilo", rekao je Pahor, napominjući da bi referendum na kojemu bi se Slovenci opredjeljivali za ili protiv zakona koji je već potvrdio slovenski parlament, a kojim se ratificira ulazak Hrvatske u NATO savez, bio pogreška.

"To bi slovenskoj politici oduzelo dragocjeno vrijeme i energiju koja nam je sada potrebna za borbu protiv ekonomske krize i za rješenje graničnog pitanja s Hrvatskom", rekao je Pahor u ponedjeljak kasno na večer u razgovoru za emisiju "Odmevi" Slovenske televizije.

Ukoliko bi mogući predlagači takvog referenduma, a najavljuju ga populistički krugovi bliski Slovenskoj pučkoj stranci i Slovenskoj nacionalnoj stranci, uspjeli prikupiti dovoljan broj glasova i ako bi referendum bio održan, Pahor je najavio kampanju stranaka u njegovoj vladi koja bi slovenske birače uvjerila da glasuju za potvrdu zakona, rekao je Pahor, ali je dodao da referendum ne preporučuje.

"Njime bi opet nastao dojam da Slovenija nenačelno blokira Hrvatsku iz čistoga hira, a to bi škodilo kredibilitetu slovenske države", naveo je Pahor. Dodao je da je parlament zakon ratificirao velikom većinom i da bi se u slučaju referenduma potrudio da njegov ishod bude pozitivan, odnosno da se ratifikacijski zakon potvrdi.

Govoreći o planovima Europske komisije da granični spor s Hrvatskom pokuša riješiti svojim posredovanjem, Pahor je rekao da je to jedina realna opcija da se u sadašnjem trenutku i u dogledno vrijeme spor riješi.

Što se tiče odnosa s Hrvatskom, Pahor je rekao da mu se čini da je na hrvatskoj strani više spremnosti za razgovore, nakon što je Hrvatska ranije u vremenu koje je uslijedilo poslije slovenskog veta na pregovore s EU-om "lobirala kod svih osim u Ljubljani". Put Hrvatske u EU vodi i kroz Ljubljanu, rekao je Pahor.

Ponovio je da očekuje susret s premijerom Ivom Sanaderom koji su nedavno dogovorili telefonom, ali o tome nije želio detaljnije govoriti, rekavši da su na redu diplomati, a da u međuvremenu političari moraju šutjeti.