Slovenci su oduvijek bili prilično zadovoljni sami sobom. Njihova zemlja je lijepa, bili su najbogatija država bivše Jugoslavije, a nakon osamostaljenja 1991. pridružili su se Europskoj uniji, NATO-u i euru. Kako samo stvari danas drugačije stoje. Slovenci su ljuti i zbunjeni. Njihov premijer je na suđenju zbog korupcije, stopa nezaposlenosti je visoka, državne banke su na rubu bankrota i pred njima stoji niz bolnih strukturnih reformi, piše The Economist
U srpnju je vodeću slovensku banku morala spašavati vlada zbog duga koji je dosegao više od 380 milijuna eura. Premijer Janez Janša je govorio o 'grčkom scenariju' te je upozorio da će Slovenija postati šesta europska zemlja koja će tražiti pomoć EU-a. Agencije za kreditni rejting su smanjile ocjenu Slovenije, a mnogi državnim službenicima plaća je smanjena za 7,5 posto.
Iako je slovenska demografska slika strašna, zemlja je do sada imala izdašne mirovine i nisku dob za umirovljenje. Budući da je samo 40.000 potpisa potrebno za sazivanje referenduma, bolne reforme jednostavno su blokirane. Referendum na kojem nije prošla mirovinska reforma u lipnju 2011. bio je početak kraja tadašnje vlade. Trenutačna koalicija (u kojoj stranka umirovljenika ima ključnu ulogu) usvojila je nacrt zakona o mirovinskoj i radno-pravnoj reformi, koje će biti prijeporne.
Janša, politički veteran, je došao na vlast u veljači. Sudi mu se da je navodno uzeo mito od finske tvrtke koja se bavi prodajom oružja. 5. rujna bivši šef jedne od najvećih slovenskih tvrtki je osuđen za prijevaru. Katolička crkva je pogođena financijskim problemima i seks skandalima.
U ovoj febrilnoj atmosferi izbijaju i svađe o tome tko je bio tko u Drugom svjetskom ratu. Ove svađe mogu poslužiti kao skretanje s teme o teškoj gospodarskoj situaciji, ali su izazvale mnogo gorčine. U političkoj mitologiji slovenskog prava desetodnevni rat za nezavisnost 1991. trebao biti važnija tema, a ne tragični događaji 1945, piše The Economist.
11. studenoga Slovenija izlazi na birališta izabrati predsjednika.
'Pod ujedinjenim vodstvom Slovenija bi se mogla relativno brzo oporaviti', kaže Sonja Smuc, koja vodi udrugu poslodavaca koja obuhvaća nekoliko tvrtki koje posluju u inozemstvu, a njihov javni dug od 47,6 posto BDP-a raste, ali daleko od kritičnoga.
Renata Salecl, intelektualka, manje je optimistična, doduše. 'Mnogi od slovenskih problema su slični onima drugdje u Europi i uskoro će doći do zastoja', misli Salecl.