Riječ je o prvim prijevremenim izborima, jer vlada sadašnjeg premijera Boruta Pahora, nastala nakon izbora 2008. godine, nije izdržala do kraja svog mandata pa joj je parlament u rujnu izglasovao nepovjerenje.

To se nije dogodilo samo zbog optužaba oporbe, posebno Pahorova prethodnika i mogućeg nasljednika na mjestu predsjednika vlade Janeza Janše, kako lijeva koalicija zemlju vodi prema 'grčkom scenariju', enormnim zaduživanjem koje usmjerava u potrošnju umjesto u revitalizaciju poduzetništva, nakon velikog pada ekonomske aktivnosti u 2009. godini, kad je slovenski BDP pao za gotovo 9 posto.

Sukobi među strankama koje su koalirale s Pahorovim Socijalnim demokratima (SD) eskalirali su tijekom cijele protekle godine, pa su iz vlade izašle dvije stranke, a ona ostala bez natpolovične većine u parlamentu. Uz sve jače podjele vezane uz rasprave o 'tajkunskoj privatizaciji' i oslabljenom položaju vodećih banaka, smrtni je udarac za Pahora bio rezultat referenduma sredinom godine. Njime su, uz navijanje oporbe i sindikata, 'srušene' planirane strukturne reforme, među kojima i reforma mirovinskog sustava po uzoru na Njemačku, svjedočeći ne samo o sve većoj nepopularnosti vlade, nego i o političkim dvojbama Slovenaca o tome jesu li te reforme pravi lijek za teškoće koje je donijela kriza.

Budući da je, po predizbornim anketama, Pahor sasvim isključen kao netko koga bi Slovenci na istom položaju željeli vidjeti još četiri godine, za dužnost slovenskog premijera natječu se dva čovjeka s karizmom čelnika koji bi na krizu znali odgovoriti pravim mjerama i na odlučan način. Oko ljubljanskog gradonačelnika Zorana Jankovića i njegove stranke Pozitivne Slovenije, s kojom je pred same izbore uskočio u političku arenu, okupilo se prilično oslabljeno biračko tijelo tradicionalnih simpatizera lijevih stranaka. Na drugoj je strani čelnik oporbe, bivši premijer i predsjednik Slovenske demokratske stranke (SDS) Janez Janša, kojemu prognoze najavljuju osvajanje trećine parlamentarnih mandata, što je najviše među svim strankama, ali manje od onoga što bi Janša želio.

Janša je u jednom od svojih zadnjih predizbornih nastupa u utorak u Ljubljani okupljenim simpatizerima, u slučaju uvjerljive pobjede, najavio umjeren gospodarski oporavak u prvim godinama mandata, ali i politiku 'pravednosti' prema svim kategorijama stanovništva, te ih pozvao da glasuju za 'normalnu Sloveniju' bez političkih skandala i korupcije, kojima je, po njegovoj ocjeni, ljevica zadnjih godina destabilizirala zemlju.

Janša tvrdi da njegova stranka ima program i ljude za izlazak iz krize, da neće biti lako i da treba štedjeti, ali da za Sloveniju izlaz nije u reformama koje je formalistički predlagao Pahor, nego u novom zapošljavanju putem stimuliranja stranih investicija te malih i srednjih poduzeća. Janša kao i većina ostalih političkih lidera prije ovih izbora obećava i smanjenje državnog aparata i financijskih troškova države, uz djelomičnu prodaju državne imovine, kako bi se saniralo stanje u bankama i većim tvrtkama u državnom vlasništvu.

Janšin politički 'antipod' i poduzetnik, ljubljanski gradonačelnik Janković najavljuje rezove u državnom aparatu, ali 'na meki način' i bez velikih otpuštanja, te sa stopom rasta BDP-a od čak 4 posto na kraju mandata ako postane premijer. Janković tvrdi da je Sloveniju moguće voditi uspješno ako joj se pristupi logikom dobrog i efikasnog gospodarstvenika, obećava infrastrukturne projekte na području građevinarstva, cestogradnje i energetike, ali bez velikog zaduživanja države u inozemstvu, što neki smatraju nerealnim.

Hoće li svojim obećanjima birače više privući 'ozbiljniji' i 'realniji' Janša koji govori o uspjesima svoje vlade u vrijeme kad je Slovenija ostvarivala 4-postotne godišnje stope BDP-a i predsjedala EU-om ili uvijek nasmijani i optimistični Janković, ostaje da se vidi, no ankete govore da se slovensko biračko tijelo zadnjih godina okrenulo 'udesno'. O tome svjedoče i sasvim realne prognoze da bi iz parlamenta mogli ispasti Liberalni demokrati (LDS), nekada pod vodstvom Janeza Drnovšeka najveća slovenska stranka. Isto bi se moglo dogoditi i liberalnoj stranci Zares, koja je na izborima prije tri godine osvojila gotovo 10 posto glasova i bila glavni partner Pahoru u formiranju vlade.

S druge strane, o uspjehu ili neuspjehu Janše da dobije mandat za sastavljanje učinkovite vlade odlučivat će uspjeh na biralištima manjih stranaka desnice, poput Slovenske pučke stranke (SLS), koja je u prijašnjem parlamentarnom sazivu imala samo pet zastupnika i ostala u oporbi, ali i o eventualnom uspjehu stranke Nove Slovenije (NSI), koja prije tri godine nije prešla prag za ulazak u parlament, ali joj sada prognoze govore da će to uspjeti. Uz to, Janša bi kao potencijalni sastavljač vlade mogao ovisiti i o uspjehu ili neuspjehu 'populističke' stranke umirovljenika DESUS, s kojom je nekoć već uspješno surađivao, a koja bi također mogla odigrati ulogu 'jezička na vagi' u postizbornim kombinacijama.

Na slovenskim parlamentarnim izborima, koji se održavaju u nedjelju, za 90 zastupničkih mjesta bori se 1300 kandidata na listama 20 stranaka, no smatra se da će u parlament ući najviše predstavnici sedam stranaka. Izborna kampanja traje do petka u 24 sata, kada nastupa izborna šutnja u kojoj je zabranjena izborna promidžba.

Birališta se otvaraju u nedjelju u 7 sati i zatvaraju se u 19 sati. Tada će biti objavljeni rezultati izlaznih anketa, odnosno 'exit polla', te rezultati glasovanja oko jedan posto birača koji su glasovali prijevremeno, od utorka do četvrtka. Državna izborna komisija nakon toga će tijekom večeri objavljivati i popunjavati neslužbene privremene rezultate izbora, a najveći dio glasova bit će prebrojan prije ponoći, kad će se znati i najvažniji rezultati i odnosi.

Državno izborno povjerenstvo objavit će konačne i službene rezultate 16. prosinca. Nakon toga slijedi potvrđivanje zastupničkih mandata, rokovi žalbi i konstituiranje novog parlamenta. Mandatara za sastav nove vlade, ovisno o rezultatima izbora, predlaže predsjednik države Danilo Tuerk nakon višednevnih konzultacija sa strankama.