"Svjesni smo svoje odgovornosti u aktualnoj zdravstvenoj krizi i potrebitosti mjera koje donose i druge države u svijetu. No, to ne može biti alibi za pokušaje političkog miješanja u nezavisnost medijskih organizacija. Nećemo popustiti pred sve češćim pritiscima niti mijenjati poziciju naše privrženosti istini i interesu javnosti", naveli su u otvorenom pismu.

Pismo su potpisala 22 glavna urednika vodećih slovenskih medija, između ostalih i urednika informativnih programa javnog radija i televizije, vodećih dnevnih listova i portala, Slovenske tiskovne agencije STA, te istaknutijih tjednika i informativnih portala.

Kad je riječ o komunikaciji vlasti s novinarima u vrijeme krize pandemije koronavirusa Slovenija se od drugih država, koje donose stroge restrikcije za obuzdavanje virusa, razlikuje u načinu komuniciranja jer vladajuća politika "izravno ili preko različitih medijskih i drugih kanala" sudjeluje u diskreditiranju medija i novinara koje "napada, diskreditira i demonizira", navode potpisani urednici.

Takvim načinom komunikacije s medijima, ubacivanjem neistinitih pozadina o tome zašto je nešto u medijima objavljeno, širenjem optužbi da mediji objavljuju "fake news" tijekom koronakrize ili propagiraju suprotstavljanje vladinim mjerama, novinari i mediji se "bacaju u "politički ring", navode potpisani urednici, te upozoravaju da na to nikako ne žele i neće pristati.

"Posljedice ovakvih napadaja na medije razorno djeluju na cijelo društvo. U takvoj je sredini otežano djelovanje institucija i pojedinaca, a to jako utječe na život naših građana", poručuju urednici vodećih medija u Sloveniji, ciljajući na pokušaje pritiska na svoju nezavisnost od dijela vladajuće politike.

"Bilo bi bolje da energiju i vrijeme koju predstavnici vlasti namjenjuju za diskreditaciju novinarstva i pritisak na medije svrsishodnije usmjere na bolje upravljanje krizom. To bi bilo u interesu svih nas kao društva", navodi se u otvorenom pismu urednika slovenskih medijskih kuća.

Slovenski mediji zadnjih su mjeseci pod pojačanim pritiskom vladajućih struktura. Predsjednik vlade Janez Janša u više ih je navrata na društvenim mrežama napao kao politički pristrane u korist oporbe i stranaka "ekstremne" ljevice, tražeći kadrovske izmjene u medijima u kojima je osnivač država.

Između ostalog, predstavnici vlade u više su navrata javni TV servis optužili za širenje "lažnih vijesti", zatim da je javna televizija neke svoje istraživačke emisije o nabavi medicinske opreme za borbu s koronavirusom koristila za obračun s vladom i pokušaj njenog diskreditiranja u javnosti itd.

Na medije je od vladajućih često upućivana i kritika da su previše pažnje posvećivali demonstracijama protiv vlade, posredno im dajući potporu, iako se radilo o zabranjenim okupljanjima u vrijeme kad su na snazi stroge restrikcije javnih okupljanja.