'Na hrvatskoj strani očito nema volje da se to pitanje riješi u skladu s memorandumom', izjavio je Erjavec u razgovoru za Slovensku televiziju u srijedu kasno navečer, komentirajući svoje jučerašnje razgovore s hrvatskom ministricom vanjskih i europskih poslova Vesnom Pusić u Zagrebu. 'Memorandum smo potpisali u dobroj vjeri da će hrvatska vlada uspjeti prekinuti sudske postupke protiv Ljubljanske banke pred hrvatskim sudovima i da će se stvari rješavati u skladu sa sukcesijskim sporazumom sljednica bivše Jugoslavije, no za to očito nema volje na hrvatskoj strani', rekao je Karl Erjavec u razgovoru za emisiju 'Odmevi'.

'Arbitraža za nas nije rješenje i nije prihvatljiva, to bi to pitanje moglo još više zakomplicirati, bojimo se da bi to stvorilo još više nejasnoća', rekao je u emisiji Erjavec. On je dodao da je slovenska strana u vrijeme potpisivanja memoranduma iz Mokrica razumijevala da će memorandum na hrvatskoj strani biti ratificiran po istom postupku kako je to bilo u Sloveniji, i to uredbom vlade koja bi onda bila objavljena u službenom listu te da se Slovenija ne može složiti sa zastojem sudskih postupaka od samo dvije godine u slučajevima tužbi protiv Ljubljanske banke.

'Da se mislilo na dvogodišnji zastoj postupaka, kako to sada tumači Hrvatska, onda bi to u memorandumu bilo i napisano', rekao je slovenski ministar. On je dodao da će Slovenija temeljem memoranduma inzistirati da se presude protiv Ljubljanske banke na hrvatskim sudovima, ako bi do njih došlo, ne mogu provesti, te da je memorandum međunarodni ugovor koji Hrvatsku obvezuje i iznad je hrvatskog zakona o parničnom postupku.

'Da su slovenski zastupnici ovog proljeća mislili da se u memorandumu radi samo o dvogodišnjem zastoju postupaka protiv Ljubljanske banke, budite uvjereni da ne bi ratificirali sporazum o priključenju Hrvatske Europskoj uniji', rekao je Erjavec. Na pitanje znači li to da Slovenija neće pristati na moguće kompromisno rješenje, Erjavec je rekao da je Slovenija memorandum potpisala shvaćajući ga kao kompromis jer je prije toga zahtijevala potpuno odustajanje Hrvatske od tužbi protiv Ljubljanske banke.

Hrvatska i Slovenija u srijedu su u Zagrebu ponovno zaključile da se ne slažu oko interpretacije instituta 'zastoja' u provedbi memoranduma dviju zemalja u vezi Ljubljanske banke, a uz izraženu hrvatsku spremnost da se ide i na arbitražu u vezi s tim pitanjem, najavile su i nastavak razgovora o toj temi. Memorandumom iz ožujka definirane su četiri stvari: da će se pitanje prenesene devizne štednje hrvatskih štediša u Ljubljanskoj banci riješiti u sklopu ugovora o sukcesiji, da će se u postupcima pred hrvatskim sudovima protiv Ljubljanske banke zatražiti zastoj, da neće biti novih tužbi i da će slovenski parlament ratificirati hrvatski pristupni ugovor s Europskom unijom.

Po riječima hrvatske šefice diplomacije Vesne Pusić, glavne su razlike između dviju strana 'u razumijevanju instituta zastoja i uloge jedne i druge strane u institutu zastoja, osiguravanju zastoja i interpretaciji toga instituta', a hrvatska je strana spremna i otvorena i za mogućnost arbitraže o tome pitanju.