Sastavljajući popis najnaprednijih zemalja u svijetu, Institut Legatum je koristio čak 104 pokazatelja, među kojima su i oni kao što su bruto domaći proizvod po glavi stanovnika, broj ljudi koji radi puno radno vrijeme, broj sigurnih internetskih poslužitelja te količina stanki za vrijeme radnog vremena. Glavni pak pokazatelji korišteni tijekom ovog istraživanja su gospodarska kvaliteta i poslovno okruženje, upravljanje državom, obrazovanje, zdravstvo, sigurnost, osobne slobode, bruto državni proizvod te prirodni okoliš.

Hrvatska je na ovogodišnjoj ljestvici indeksa prosperiteta zauzela 43. mjesto od ukupno 149 zemalja, što je napredak za devet mjesta u odnosu na prošlu godinu.

Na vrhu ljestvice nalaze se Novi Zeland, Norveška, Finska, Švicarska i Kanada, dok su najlošije rangirani Jemen, Afganistan, Srednjoafrička Republika, Sudan te Kongo

Uspoređujući se s ostalim državama članicama Europske unije, ispred Hrvatske na visokom 20. mjestu nalazi se Slovenija, na 26. mjestu je slijedi Estonija, a odmah potom na 27. mjestu je Češka. Na 34. mjestu popisa je Poljska, dok je Slovačka zauzela 36. mjesto, a slijedi je Latvija na 37. mjestu i Litva na 42. mjestu.

Niže od Hrvatske rangirane su Grčka (44.), Mađarska (47.), Rumunjska (50.) i Bugarska (57.).

Kako stoji u pojašnjenju Instituta Legatum, u Hrvatskoj je, unatoč padu kvalitete gospodarstva, zabilježen značajan napredak u poboljšanju poslovnog okruženja, utrostručio se broj korisnika brzog interneta, a pokrenute su i određene reforme za olakšavanje pokretanja posla.

Hrvatska najlošije stoji po pitanju društvenog kapitala, u što je uključena percepcija društvene podrške, volontiranje, pomaganje nepoznatim osobama, donacije, povjerenje u druge i slično. Najveći je pak napredak postignut u zaštiti okoliša, na osnovi čega je Hrvatska zauzela 30. mjesto.