U rekordnom roku, manje od tri tjedna nakon parlamentarnih izbora, nova vladajuća politička garnitura u Sloveniji potpuno je posložena, resori su podijeljeni, koalicijski sporazum sastavljen i sada se čekaju još samo formalnosti poput dodjele predsjedničkog mandata budućem premijeru Robertu Golobu idućeg ponedjeljka te izglasavanje u parlamentu. Razvoj događaja bio je očekivan nakon premoćne Golobove pobjede na travanjskim izborima i relativno lakog dogovora s budućim koalicijskim partnerima, njih tek dva, što je neuobičajeno malo za inače fragmentiranu slovensku političku scenu
Nova vlada tako će i formalno stupiti na dužnost 3. lipnja.
Golobov Pokret sloboda na izborima je osvojio 41 od ukupno 90 mjesta, a vlast će činiti sa Socijalnim demokratima europske zastupnice Tanje Fajon i Ljevicom Luke Meseca, koji su dobili jednoznamenkast postotak glasova, ali i po važnih nekoliko mandata. Budući premijer u javnosti je najčešće prepoznat kao dugogodišnji uspješan direktor nacionalnog energetskog giganta GEN-I, tehnomenadžer koji se nakon gubitka još jednog mandata zakleo smijeniti Janeza Janšu, što je na koncu i učinio.
Ovaj ga je prozvao zbog bliskosti s još uvijek utjecajnim gradonačelnikom Ljubljane Zoranom Jankovićem i sugerirao da je eksponent nevidljivih centara moći koji kreiraju političke procese i iz sjene nastoje osigurati da se političko klatno u državi uvijek valja negdje oko (liberalnog) centra. U taj prostor smješta se Goloba, ali i dvoje bivših slovenskih premijera - Marjana Šareca i Alemku Bratušek - koji na nedavnim izborima nisu uspjeli prijeći prag.
Ali će, vjerojatno na Janšin užas, biti dio nove vlade: Šarecu je pripalo mjesto ministra obrane, a Bratušek će biti ministrica infrastrukture.
Golob po svemu sudeći nastoji osnažiti svoj Pokret sloboda jakom terenskom mrežom koju posjeduju organizacije dvoje bivših premijera i tako stvoriti čvršće temelje za jesenske lokalne izbore, no analitičari tvrde da ima dugoročan plan prekinuti tradiciju jednokratnih političkih zvijezda i osigurati vlast u najmanje dva mandata, po uzoru na period u kojem se kompletna slovenska liberalna politička scena ujedinila oko Janeza Drnovšeka i držala ga na čelu vlade punih dvanaest godina, od osamostaljenja pa sve do sredine dvijetisućitih.
I ostaviti Janšu u opoziciji dulje vrijeme.
Koncem godine u ovoj državi održavaju se i predsjednički izbori, a za njih su više-manje svi spremni - po isteku drugog mandata Boruta Pahora kandidatkinja će biti potpredsjednica Pokreta sloboda Marta Kos Marko nakon što se odrekla mjesta ministrice vanjskih poslova u korist friške koalicijske partnerice Tanje Fajon. Bila bi to prva žena u povijesti na čelu slovenske države.
Povratak kontaminirane arbitraže
U budućoj slovenskoj vladi s dvadeset resora, od kojih je jedan bez portfelja, spomenuta Tanja Fajon već je izazvala dozu negodovanja s ove strane Sutle jer je u svom nastupnom govoru dala do znanja da će, barem zaobilazno, blokirati planirani ulazak Hrvatske u šengenski prostor. Izjavila je, naime, da Schengen treba što prije obnoviti te postaviti jasna i transparentna pravila za ulazak, a premda se nominalno zalaže za što skorije primanje Hrvatske, dodala je da 'u spomenuta pravila ulazi i implementacija arbitražne odluke kojom je određena granica između Hrvatske i Slovenije'.
Hrvatska je, kako je poznato, izašla iz arbitražnog procesa koji se pokazao kao duboko kontaminiran, no izvjesno je da se ova tema vraća na dnevni red u međudržavnim odnosima nakon dvogodišnjeg intermezza u Janšino doba. Na koncu, i budući premijer Golob izjavio je da 'arbitraža ostaje sidro u politici prema Hrvatskoj', što su brojni analitičari protumačili kao najavu prekida idile.
A razlog za to je prozaičan i nama u Hrvatskoj često poznat: dok desničaru Janši nema tko zamjeriti manjak patriotizma, liberali i ljevica na tom se polju konstantno moraju legitimirati i dokazivati - dakle biti 'pravi Slovenci' - makar to značilo izazivanje konflikta tamo gdje ga ne mora biti.
No s druge strane, imenovanje Fajon za ministricu vanjskih poslova po svemu sudeći označit će povratak Slovenije u 'centar Europe' nakon što je pod Janezom Janšom koketirala s iliberalnim snagama istočne Europe, osobito s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom - sve do Putinove agresije na Ukrajinu.
'Slovenija bi u narednim godinama mogla računati na povratak na ‘njemačko-francuski teren’ i uskladiti svoje politike s politikom zvaničnog Bruxellesa. U tom smislu će doći do promjena vezanih za Mađarsku i Balkan, jer će Slovenija pristupati ovoj regiji prvenstveno kroz multilateralni (EU) okvir i kroz dokumente i strategije EU-a za zapadni Balkan. Ovdje osobno vidim manje prostora za bilateralno surađivanje s određenim političkim elitama, kao što je to bilo vidljivo u posljednje dvije godine. Tanja Fajon će najvjerojatnije više pažnje stavljati na europsku perspektivu regije i na potencijalno destruktivne snage u njoj', objasnio je za agenciju Anadolija dr. Faris Kočan, profesor na Fakultetu društvenih znanosti Sveučilišta u Ljubljani, specijaliziran upravo za jugoistočnu Europu.
Treći koalicijski partner u novoj Golobovoj vladi, Luka Mesec iz Ljevice, uz potpredsjedničko mjesto preuzet će novoformirano ministarstvo solidarne budućnosti - jedno od tri nova. Tu su još ministarstva za klimu i energetiku, koju preuzima Bojan Kumer, te za visoko obrazovanje, znanost i inovacije, koje ide bivšem rektoru Sveučilišta Igoru Papiću. Ovaj zadnji uklapa se u Golobovu najavu angažmana što više stručnog i nestranačkog kadra, odnosno da se neće opterećivati 'partijskim prohtjevima'.
Kvote u novoj vladi jesu jasno podijeljene, no on svoju popunjava navodno po stručnom principu. Moguće i zato što je Pokret sloboda osnovan tek prije nekoliko mjeseci i jasno je da je ponuda još uvijek veća od potražnje.
Sporazum pun obećanja
Tri stranke buduće vladajuće koalicije već su odobrile opsežan koalicijski sporazum koji još treba potpisati i, za razliku od prakse u Hrvatskoj, on je dostupan javnosti. Građanima se između ostalog obećava češći obračun minimalnih troškova života, minimalna plaća od 800 eura neto i minimalna mirovina od 700 eura. U Sloveniji će poslodavcima također biti zabranjeno kontaktirati s radnikom izvan radnog vremena, a njegov minimum će se postupno smanjivati na 30 sati tjedno, uz gornju granicu koja se zadržava na 40 sati.
'Koalicija planira stimulirati nagrađivanje zaposlenika u obliku dionica, dioničkih opcija i dionica poduzeća te sudjelovanje zaposlenika u dobiti, što bi trebalo potaknuti radničko dioničarstvo, zadružna preuzimanja matičnih tvrtki, tržišta kapitala i poduzetničku aktivnost. U tom svjetlu koalicijska trojka želi potaknuti sudjelovanje radnika u upravljanju i njihovu uključenost u vlasništvo poduzeća. Koalicija također obećava pravne temelje za izdavanje obveznica posebne namjene za financiranje zelene tranzicije i socijalnih projekata, poput izgradnje neprofitnih stambenih objekata i studentskih domova', dio je sporazuma koji će evidentno zaintrigirati ljevičare diljem Europe.
U roku od osam godina planira se izgraditi najmanje 20 tisuća javnih stanova za najam, ali i ograničiti turističko iznajmljivanje u zonama oskudnim stanovima za življenje. Spominje se i nuklearna elektrana Krško, tema važna za Hrvatsku jer je i službeno zainteresirana za zajedničku izgradnju drugog bloka. 'U upravljanju investicijskim odlukama za drugi blok nuklearne elektrane Krško, koalicijski partneri se zalažu za transparentnost i neovisnost te poštivanje referendumske volje naroda. Prihvatljive će biti samo one nuklearne tehnologije koje kontrolira zapadni svijet, a analizirat će se i mogućnost uvođenja novih nuklearnih tehnologija', stoji u objavljenom sporazumu.
Slovenci, barem kako piše na papiru, uskoro namjeravaju ukinuti mogućnost rada liječnika na više radnih mjesta, odnosno uvesti zabranu konkurentskog rada, a to je jedan od koraka zdravstvene reforme čiji je cilj također ambiciozan: do 2030. godine doći do izdvajanja za zdravstvo na razini od 12 posto bruto domaćeg proizvoda.
Raskid s Višegradskom skupinom
U sferi vanjske politike Golobova buduća vlada doista se po svemu sudeći odriče dosadašnje čvrste veze sa srednjoeuropskom Višegradskom skupinom (Poljskom, Češkom, Slovačkom i Mađarskom) - ona eksplicitno više nije državni prioritet, nego je zamjenjuje 'jačanje narušenih odnosa s najvažnijim partnerima Slovenije u EU i drugim međunarodnim organizacijama', a posebno 'u alpsko-jadransko-dunavskom području i na Mediteranu'.
Drugim riječima, Sloveniji slijedi očit zaokret u međunarodnoj politici i po svemu sudeći zanimljiv ekonomski eksperiment na unutarnjem planu - no samo ako vlada Roberta Goloba bude imala nešto dulji vijek trajanja od prethodnih sličnih političkih projekata.
Jer Janez Janša - koji od sada predstavlja najjačeg, gotovo i jedinog ozbiljnog oporbenjaka u državi - uvijek vreba iz prikrajka.