Slovenska vlada u četvrtak je Vijeću Europe predala akcijski plan za provedbu presude Europskog suda za ljudska prava iz 2014., po kojoj je Slovenija dužna isplatiti staru deviznu štednju Ljubljanske banke njenim štedišama u Hrvatskoj i BiH.
Kako je u priopćenju navelo ministarstvo financija, akcijski plan je pripremljen u roku koji je Sloveniji bio određen, a sadržava jamstvo da Slovenija presudu poštuje, te da namjerava na korektan način izvršiti presudu. Prema presudi, Slovenija je do sada kršila prava štediša Ljubljanske banke izvan Slovenije na raspolaganje njihovom imovinom u Ljubljanskoj banci. Zato do 16. srpnja ove godine mora donijeti model isplate stare štednje kojim štediše izvan Slovenije neće biti diskriminirani u odnosu na slovenske štediše iste banke kojima su njihovi depoziti već isplaćeni 1990-ih godina prošlog stoljeća, a proces će kontrolirati Vijeće Europe.
Cjelovit mehanizam isplate devizne štednje bit će donesen i predstavljen u predviđenom roku, a u tom smjeru odvijaju se i svi napori vlade i posebne međuresorske skupine koja je zadužena za to pitanje, navelo je u petak slovensko ministarstvo financija. U svojoj pravomoćnoj presudi 16. srpnja prošle godine, sud u Strasbourgu je povodom tužbe više bosanskohercegovačkih štediša slovenske Ljubljanske banke kojima podružnice te banke nisu omogućile pristup štednim ulozima presudio da je Slovenija dužna izraditi model isplate stare devizne štednje u roku od godinu dana.
Budući da je riječ o tzv. pilot-presudi, ona se odnosi na sve neisplaćene štediše tih banaka izvan Slovenije koji su u istom pravnom položaju kao štediše koji su pokrenuli tužbu pred Sudom za ljudska prava u Strasbourgu. Računa se da je na tom sudu protiv Slovenija zbog neisplaćene štednje u Ljubljanskoj banci podnijeto ukupno 1850 tužbi od 8000 štediša.
Više je predstavnika slovenske vlade u zadnje vrijeme izjavilo da će Slovenija presudu iz Strasbourga provesti, ali da isplatu štednje ove godine još nije moguće očekivati. Prema riječima slovenske povjerenice za pitanja sukcesije Ane Polak Petrič, povrat štednje potrajat će više godina, a Slovenija će devizne štediše u filijalama LJubljanske banke izvan Slovenije isplatiti u ratama, onako kako je to učinila i sa slovenskim štedišama. Riječ je o oko 300.000 štediša i neisplaćenoj glavnici od 250 milijuna eura, bez kamata.
