'Čudno je da su ti zaključci povjerljive prirode. Zato smo hrvatsku stranu zamolili za pojašnjenje. Očekujemo da ćemo uskoro primiti odgovor, osobito s obzirom na to da ubrzo očekujemo i susret predsjednika dviju vlada', rekao je Erjavec kasno u četvrtak u razgovoru za emisiju 'Odmevi' Slovenske televizije.

Po njegovim riječima, pitanje devizne štrednje hrvatskih građana u Ljubljanskoj banci treba rješavati u okviru sukcesije. 'To je vrlo važno i zato treba naći odgovarajuću ustanovu koja bi se tim pitanjem bavila. Ako ta ustanova nije Banka za međunarodna poravnanja (BIS) u Baselu, onda bi trebalo naći drugu odgovarajuću instituciju', rekao je slovenski ministar vanjskih poslova za Slovensku televiziju.

Na pitanje bi li Slovenija blokirala ulazak Hrvatske u Europsku uniju ako o pitanju devizne štednje hrvatskih građana u Ljubljanskoj banci ne bi došlo do dogovora, Erjavec je rekao da je o tome prerano govoriti.

'Budući da smo dvije prijateljske države, očekujem da će nas hrvatska strana informirati o zaključcima koje je u vezi s Ljubljanskom bankom donijela na sjednici Vlade', rekao je Erjavec.

Slovensko ministarstvo vanjskih poslova u četvrtak je u priopćenju za javnost navelo da je za Sloveniju pitanje preuzimanja jamstava za deviznu štednju u bankama u vrijeme bivše SFRJ sukcesijsko pitanje, 'a ne bilateralno pitanje ili pitanje civilno-pravnog odnosa banke i štediša'.

Traženje rješenja za to pitanje mimo sukcesije 'nije u skladu s međunarodno-pravnim obvezama Hrvatske', navodi se u priopćenju. Usto, navodi slovensko ministarstvo vanjskih poslova, Slovenija je tijekom hrvatskih pristupnih pregovora s Europskom unijom pristala na zatvaranje poglavlja o slobodnom protoku kapitala upravo zbog hrvatskog pristanka da se pitanje devizne štednje rješava u postupku sukcesije i da se otvori hrvatsko tržište za slovenske banke.

'Hrvatska je u listopadu 2010. godine pristala na postupak, koji bi riješio pitanje jamstava za deviznu štednju banaka u bivšoj Jugoslaviji, ali i na postupak uklanjanja prepreka za slobodan protok kapitala kako bi se omogućilo djelovanje slovenskih banaka na hrvatskom tržištu', kaže se u priopćenju.

Slovensko ministarstvo dodaje da je Ljubljana spremna na razgovore o tom pitanju i da želi očuvati dobrosusjedske odnose, ali istodobno očekuje da Hrvatska kao ugovorna strana Sporazuma o sukcesiji iz 2001. godine taj ugovor poštuje te ga primjenjuje 'dosljedno i u dobri vjeri'.

Ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić izjavila je u srijedu da se pitanje Ljubljanske banke pojavilo se ponovno na dnevnom redu prije mjesec ili dva i uskoro će se o tome trebati razgovarati sa slovenskim partnerima.

Također je odbacila tvrdnju da je bivša vlada pristala da dug Ljubljanske banke štedišama ide u sukcesiju te jasno naglasila da je postojala ideja i zahtjev da se zatraži posredovanje Banke za međunarodna poravnanja iz Basela. 'To je zatraženo i ta je banka je odgovorila da to više nije u njezinoj nadležnosti', kazala je Pusić.

Dodala je da će se relativno skoro organizirati i susret hrvatskog i slovenskog premijera Zorana Milanovića i Janeza Janše, što će također biti jedna mogućnost da se razgovara o temi Ljubljanske banke.

Europska komisija smatra pitanje štediša bivše Ljubljanske banke bilateralnim pitanjem Hrvatske i Slovenije i potiče obje zemlje da za njega nađu uzajamno prihvatljivo rješenje, rečeno je u četvrtak u Bruxellesu.

'Smatramo to bilateralnim pitanjem i potičemo obje strane da za njega nađu uzajamno prihvatljivo rješenje', rekla je glasnogovornica Komisije Catherine Ray, odgovarajući na upit novinara da komentira najnoviji razvoj događaja u vezi s tim pitanjem.