'Slovenija hrvatskim liječnicima više nije zanimljiva. Po plaćama smo sada izjednačeni, u nekim smo područjima čak i prestigli slovenske liječnike', kaže za Delo Renata Čulinović Čaić, predsjednica Hrvatskog liječničkog sindikata. Hrvatska, čiji BDP je za trećinu niži od slovenskog, odlučila je značajno povećati plaće liječnicima kako bi ih zadržala u javnom zdravstvu. Njima su u posljednjih godinu dana plaće porasle za više od trećine, a obiteljskim liječnicima za 50 posto.

Hrvatska ima vrlo slične zdravstvene probleme kao Slovenija. Liječnici i medicinske sestre masovno odlaze na bolje plaćene poslove u inozemstvo, još veći problem u posljednje vrijeme je odlazak liječnika iz državnog u privatno zdravstvo. Javno zdravstvo stoga je kadrovski potkapacitirano, a istovremeno pod sve većim pritiskom, konstatira slovenski list.

Podaci Hrvatskog liječničkog zbora pokazuju da je u deset godina od ulaska zemlje u EU u inozemstvo otišlo 1214 od ukupno nešto više od 16.000 liječnika. Lani ih je otišlo čak 158. Većina njih su mladi liječnici koji odlaze odmah nakon završenog fakulteta ili mladi specijalisti, među kojima je najviše anesteziologa, psihijatara, ginekologa i radiologa. Više od polovice liječnika u iseljeništvu su žene. Hrvatska nije bila zanimljiva za dolazak stranih liječnika; u hrvatskom zdravstvu radi samo 87 stranih državljana.

'Svi idu tamo gdje bolje zarađuju. Prije desetak i više godina naši su liječnici masovno odlazili u Sloveniju, gdje su plaće bile dvostruko veće nego kod nas. Sada Slovenija više nije zanimljiva. Najviše ih je u posljednje vrijeme otišlo u Njemačku, Veliku Britaniju, Austriju, Irsku i Švedsku', priča Čulinović Čaić, koja je s Delom podijelila i iskustvo kako su hrvatski liječnici izborili veću plaću.

Liječnici su bili ogorčeni stavljanjem u prenizak platni razred. Sredinom siječnja hrvatski su liječnici najavili štrajk, istovremeno pritišćući Vladu da ispuni obećanja koja je liječnicima dala lani u travnju, kaže sugovornik. Vlada je vrlo brzo reagirala. Već 1. ožujka povećala je plaće liječnicima za ukupno 30 do 35 posto. Tako sada imaju osnovne plaće u rasponu od 1800 do 3200 eura, što je više nego u Sloveniji. Zajedno s dežurstvima primanja liječnika u Hrvatskoj dvostruko su veća. Povećali su plaće obiteljskim liječnicima koji su najdeficitarniji, kaže Čulinović Čaić koji se čudi što slovenski liječnici štrajkaju već četvrti mjesec, a vlada ništa ne poduzima.

'Kad sam u ožujku kao predsjednica sindikata bila u Ljubljani, nisam mogla vjerovati. Slovenski ministar zdravstva otišao je na godišnji odmor kad su liječnici štrajkali. U Hrvatskoj se tako nešto ne može dogoditi', rekla je predsjednica Hrvatskog sindikata koji je uvjeren da su povećanjem plaća ograničeni odlasci liječnika u inozemstvo i privatno zdravstvo. Najesen planiraju s novom Vladom otvoriti pregovore o kolektivnom ugovoru za cijelo zdravstvo kako bi poboljšali uvjete rada, što će se dodatno odraziti i na plaće.

Ipak, nije sve tako ružičasto, zaključuje slovenski list iz razgovora s drugom sugovornicom - Marijom Rogoznicom, predsjednicom Povjerenstva za mlade liječnice Hrvatske liječničke komore. 'Povećanje plaća jedna je od mjera kojom će se zaustaviti odljev liječnika iz javnog zdravstva. Ali sve zemlje imaju isti problem: kako zadržati liječnike kod kuće. Za to će biti potrebne i druge promjene, priča Rogoznica.

Specijalistica reumatologije iz Rijeke kaže kako joj je osnovna plaća ove godine porasla za 400 eura, pa sada iznosi 2500 eura neto. Ona kaže kako su se u poboljšanje statusa upregnule i lokalne samouprave, tj. županije. 'Županije daju dodatke na plaće za deficitarna zanimanja, poput hematologa, citologa, onkologa. Veće plaće imaju i liječnici na otocima. U mnogim mjestima liječnik od bolnice dobije i stan kad počne raditi', ukazuje Rogoznica.