Golob i Plenković sastali su se nakon 10:30, nakon kojeg su dva premijera dala i izjave.

Plenković je na početku izrazio dobrodošlicu premijeru Golobu. 'Čestitam Sloveniji na izboru za nestalnu članicu Vijeća sigurnosti, veliki uspjeh slovenske diplomacije. Zahvaljujem se Sloveniji na podršci prošle godine pri ulasku Hrvatske u Schengen i eurozonu. Sada smo što se tiče te dvije integracije u istom položaju kao Slovenija', kazao je Plenković.

Plenković je kazao da su sa slovenskom stranom potpisana dva sporazuma. 'O pružanju hitne zdravstvene zaštite što znači da građani mogu tražiti hitnu pomoć u Izoli, što je važno za ljude koji žive na zapadu Istarske županije', kazao je Plenković. Potpisan je i Sporazum o mjerama solidarnosti radi zaštite sigurnosti opskrbe plinom.

'Zadovoljni smo s daljnjim rastom robne razmjene. Cijenimo podršku Slovenije na našem putu u OECD', kazao je premijer.

Osvrnuo se i na suradnju u NE Krško. 'Ona funkcionira prema sadašnjim propisima do 2043. Pažljivo smo slušali planove Slovenije za daljnje projekte vezane uz nuklearnu elektranu te će naši eksperti nastaviti razgovore o ovoj temi i gledati kako da nuklearna energija koja nema negativnog utjecaja na klimatske promjene bude jedan od segmenata energatskog miksa za potrošnju električne energije', kazao je Plenković.

Razgovarali su i o ilegalnim migracijama. 'Želimo nastaviti intenzivnu suradnju između policija dviju zemelja koja mora biti tijesna i stalna i mora razotkriti krijumčare i one koje se bogate na nesreći drugih', kazao je Plenković. Naveo je da je MUP potpisao sporazum s Frontexom te da će biti angažirano šest Frontexovih savjetnika za vraćanje.

Kada je u pitanju granica između Slovenije i RH, tu je pozicija dvaju Vlada nepromjenjena, rekao je Plenković. 'Razumijemo poziciju Slovenije čiji je Državni zbor prihvatio arbitražnu presudu, isto tako Slovenija razumije poziciju Hrvatske gdje je Sabor odbacio arbitražnu presudu. Želimo da pokušamo na ekspertnoj razini tražiti rješenja', dodao je premijer.

Apelirao je da se zastane s kažnjavanjem ribarenja u slovenskim, odnosno hrvatskim vodama. 'Kako bi iz javnog prostora evakuirali i taj zadnji element svojevrsne iritacije, To bi bio signal dobre volje za rješavanje pitanja dalje', kazao je Plenković.

'Imamo jednu temu koja nas je u prošlosti nepotrebno dijelila, kojoj ćemo dati vremena i povući je iz dnevne politike i vjerujem da ćemo tada lakše pronaći rješenje za nju', objasnio je na početku slovenski premijer Robert Golob, govoreći o pitanju granice i arbitraže.

Golob je istaknuo da je Slovenija predana arbitraži, podsjetio je da je o tome odlučio Državni zbor, ali arbitražu još treba provesti i implementirati. 'Upravo u tom dijelu, kako implementirati, a s druge strane poštovati zaključke parlamenta,mora se još razgovarati', pojasnio je. Kako je rekao, na ovu temu nema vremenskog pritiska, ali 'u prijateljskom duhu ponekad se nađe rješenje i kada se ne očekuje'.

'Vjerujem da ćemo gledajući u budućnost tražiti projekte kojima možemo pomoći stanovnicima s obje strane granice, rasteretiti probleme koji su u prošlosti bili nerješivi' i riješiti ih u budućnosti, rekao je Golob.

Golob je također čestitao Hrvatskoj na ulasku u šengenski prostor i na uvođenju eura. 'Vjerujem da je i jedno i drugo i na dobrobit slovenskih građana', istaknuo je, dodavši da su otvorene granice ključni adut Europe.

Golob je pozdravio donošenje sporazuma o prekograničnom pružanju hitne medicinske pomoći te istaknuo da razgovori traju dugih dvadeset godina. 'To je nešto što se pripremalo ispod radara, ali to ne znači da je manje važno', naglasio je.

Pozdravio je i dogovor o solidarnosti u području opskrbe prirodnim plinom. 'Hrvatska je važno čvorište sa svojim LNG terminalom na Krku, a na taj način Slovenija dobiva pristup alternativnim pravcima opskrbe prirodnim plinom', dodao je.

Problem s kažnjavanjem ribara spomenut je i u pitanjima novinara.

'Što se tiče stajališta Hrvatske, bilo bi korisno kao gestu dobre volje prestati s izdavanjem kazni ribarima, i od hrvatske policije slovenskim ribarima, i od slovenske policije hrvatskim ribarima. Na taj način bi reklaksirali situaciju', ponovio je Plenković.

Postavilo se pitanje i o Frontexu. 'Možda nas niste dobro shvatili, na razini Europe u posljednjih 6 mjeseci vodi se vrlo važna rasprava o nezakonitim migracijama. Ta rasprava je pokazala da kad se pojavi migrant na granici Europe je prekasno. Ne postoje mjere oko kojih bi se složile europske članice', kazao je Golob, i poručio da se trebaju potpisati sporazumi s državama iz kojih kreću migracije i u tranzitnim državama.

'Frontex može biti učinkovit tek kada će djelovati u svim državama na migrantskom putu na Zapadnom Balkanu. Važno je da je Frontex prisutan na čitavom tom putu. Pozdravljamo jačanje Frontexa u Hrvatskoj, ali Frontex treba djelovati i u BiH i Srbiji', dodao je Golob.

Plenković je pohvalio Sloveniju zbog micanja žice s granice. 'Hrvatska je spremna na zajedničke policijske ophodnje sa Slovenijom. U potpunosti sam suglasan s ocjenom Goloba da su nezakonite migracije jedan od najvažnijih problema s kojima se EU bavi', kazao je Plenković.

'Hrvatska granična policija je jedna od najbrojnijih u EU. Svaki treći hrvatski policajac je granični policajac. Cijeli Frontex ima 11 tisuća policajaca, a Hrvatska ima 6.500 graničnih policajaca. Dakle više od 50 posto', dodao je Plenković.

Upitan kako gleda na Plenkovićevu ideju da se zastane s kažnajvanjem ribara, Golob je odgovorio: 'Slovenska vlada je dužna poštivati slovenske zakone, kako vlada tako i policija. Zakon je trenutno jasan'.

Plenkovića su slovenski novinari upitali je li Hrvatska spremna sudjelovati u gradnji drugog bloka NE Krško. 'Čuli smo detaljnije ideje o namjeri projekta koji je u pripremi za novu koncepciju nuklearne elektrane. Spremni smo na suradnju i zaključili smo da informacije koje smo danas čuli zahtijevaju ekspertnu analizu', rekao je Plenković.

Golob će se iza 12 sati na Pantovčaku sastati i s predsjednikom Zoranom Milanovićem, a iza 14 sati s predsjednikom Sabora Gordanom Jandrokovićem.

Golobu je ovo prvi službeni posjetoj Hrvatskoj, a od kada je postao premijer u našoj je zemlji boravio neslužbeno, i to na ljetovanju na Brijunima.