Među prvima pitanje je postavila HDZ-ova Martina Dalić, koju je zanimalo kojim će mjerama Hrvatska odgovoriti na pokretanje procedure prekomjernog deficita.

'Idući tjedan sastat će se Vijeće ministara financija i tada će usvojiti prijedlog Komisije za prekomjerni deficit. Tom će procedurom zatražiti da Hrvatska smanji deficit, ove godine na 4,6, a onda do manje od tri posto. Vijeće će zatražiti da smanji deficit i zaduživanje. Međutim, stanje kod nas je suprotno i Hrvatska se nalazi na putanji rastućeg deficita i zaduživanja. Kojim ćete mjerama i nastojanjima ekonomske politike reagirati na ovu proceduru? Prijedlozi Komisije poznati su više od mjesec dana, no javnost ne zna kako će se, na koji način i kojim dinamikom postaviti prema ovom problemu', zapitala je Dalić.

Premijer Milanović nije joj konkretno odgovorio na pitanje. 'To je jako teško pitanje. Neće biti politički i financijski lako i zato ću pozvati vas koji se ostavili, neugodno mi je reći koliki, deficit da nam pomognete svojim idejama', kazao je Milanović.

Dalić mu je replicirala da je HDZ posljednje dvije godine dao svoje prijedloge i sugestije, no da Vlada nije slušala. 'Kazivali smo da smjer ekonomske politike nije dobar i da će produbiti krizu. Da je to tako, pokazuje i što je deficit nastao u najznačajnijoj mjeri zbog preuzimanja dugova brodogradnje i neka tako i bude, međutim u drugoj polovici 2013. prihodi državnog proračuna manji su nego u drugoj polovici 2011. PDV nakon svih povećanja stopa manji je 864 milijuna nego 2011. Iz klupa HDZ-a došlo je puno prijedloga i sugestija. Očekujem da ćete ih pregledati i dio provesti', rekla je Dalić.

Pitanje o stanju u zdravstvu stiglo je od bivšeg HDZ-ovog ministra zdravstva Darka Milinovića. 'Svjedočimo kolapsu zdravstvenog sustava. Najavili te smanjenje lista, a dnevno pola milijuna ljudi čeka za pretrage. Dug bolnica u osam mjeseci povećan je za 2,7 milijardi. Pozivam vas da date zdravstvu novu priliku, a da to napravite, morate smijeniti Rajka Ostojića', rekao je Milinović.

Odgovor je stigao od premijera Milanovića. 'Očekujem da dođete s konkretnim prijedlozima i da kažete što da napravimo, a što vi niste napravili dok ste bili ministar', kratko je odgovorio Milanović.

Milanović: Ne utječemo na pravosuđe, ali ga imamo pravo komentirati

SDSS-ov Mile Horvat upitao je premijera Milanovića zašto se otežava povratak pripadnika srpske manjine podizanjem raznoraznih tužbi.

'Drago mi je da ste skrenuli pozornost na taj problem, ali sami ste ga precizno locirali. DORH vodi taj proces i ono je neovisno i samostalno pravosudno tijelo, toliko neovisno da to može samo raditi. Svaki direktni pritisak na DORH tumačio bi se kao pritisak na pravosuđe. Izvršne instrumente nemam ni kada je u pitanju DORH, ni kada su u pitanju sudovi. Apeliram da se od toga odustane, a to je sve što u ovom trenutku mogu', rekao je Milanović.

HDZ-ovog Davora Božinovića zanimalo je kada će Vlada objaviti strategiju strukturnih reformi.

'Ovo je jedan od najosmišljenijih reformskih zahvata. Formirali smo operativni tim od 70 ljudi uključenih u reforme. U javnu raspravu već je krenula reforma pravosuđa, a u rujnu bi trebala krenuti reforma jedinstvenog novčanog centra. Sve reforme imaju terminske planove i gotovo svaki tjedan prikazujemo izvješće', kazala je potpredsjednica Vlade Milanka Opačić.

Božinović odgovorom nije bio zadovoljan. 'To što Vlada ima tim ne znači da su reforme osmišljene. Ne može se skup ac hoc mjera predstavljati kao suvisla cjelina i zaokružen posao', rekao je Božinović.

Posljednjih tjedana Milanović se našao pod kritikama da svojim komentarima Vlada vrši pritisak na pravosuđe, a na to ga je pitanjem podsjetila i SDP-ova Ingrid Antičević Marinović. 'Pravosuđe je '90-ih doživjelo lustraciju, počišćeni su kadrovi, jedan tužitelj ubijen. Dug je put bio do neovisnog pravosuđa. Mi smo 2003. naišli na prestrašeno pravosuđe. Oko 2008/2009. bivši se premijer hvalio da je izdao nalog DORH-u i policiji. Vas se proziva da vršite utjecaj na pravosuđe. Kako vidite ulogu pravosuđa i što imate za reći?', upitala je SDP-ovka.

'Ustav je jasan. Nijedna vlast i nijedna vlada nema instrumente utjecaja i pravosuđe. Ni promocijske ni u predmetima. Taj prostor je zatvoren za pritiske 2010. Pravosudna vlast je samostalna, radi po savjesti i zakonu. Trebala bi provoditi zakone koje Sabor donosi. Mi s obzirom da nemamo utjecaja na pravosuđe zadržavamo pravo da komentiramo tuđi rad. Jer ako je netko poput nas opravdano svakodnevno tema komentara, kritika, pa ako hoćete i grubih izjava i kleveta, onda svatko tko radi posao u interesu javnosti, koga plaćaju porezni obveznici, mora biti svjestan da ga se može i kritizirati, naročito ako ne postoji nijedan instrument da na njega ili na nju utječete. To je zlatno pravilo demokracije za mene. I koliko god se neki bunili i željeli da se njihov rad ne komentira i da se o njemu šuti i da se na taj način štiti nečiji autoritet, meni je to teško prihvatiti. Autoritet se ne može štititi šutnjom niti kupiti na trafici, autoritet se gradi. Dobro je da i pravosudni dužnosnici i suci budu pred očima javnosti kao što smo to mi jer nas ne štiti nijedna koprena, nijedan zastor. Moramo naučiti da politika nije naslonjač, nego kompetitivna djelatnost, a sudovi se ne bi trebali baviti politikom', rekao je Milanović.
310672,308540,307083,306410
Milanoviću se obratio i HSS-ov Branko Hrg. 'Nisam siguran da li smo mi svi svjesni općeg stanja u društvu i što je izvan ove dvorane. Pola mandata je prošlo, a ono što obilježava hrvatsko društvo je apatija, depresivnost i beznađe, a ono kako građani opisuju Vladu je bezidejnost te unutarnji sukobi. Imate li snage priznati da u pomoć niste pozvali oporbu?', zapitao je Hrg.

'Nakon što smo pobijedili na izborima, ni dana nisam živio u iluziji da svaki od tih glasova može trajati više od mjesec dana. Obzirom da nam predbacujete da govorimo da je sve bajno, što nikada nismo rekli, iskoristit ću ovu priliku da se osvrnem na povijesni primjer. Božinović je spomenuo Agendu 2010, a te reforme su primjer kako je jedna velika i odgovorna nacija u stanju postići dogovor o temeljnim pitanjima razvoja društva, a to su među prvima podržali demokršćani. Možemo li očekivati da ćete i vi podržati naše prijedloge ili barem biti korektni po tom pitanju?', rekao je Milanović.

HDSSB-ov Dražen Đurović zamolio je Milanovića da ocijeni mandat ministra unutarnjih poslova Ranka Ostojića'Ovo što govorite je neozbiljno. Dajte malo, neozbiljno je. Ako smatrate da policija provodi režimsku politiku, recite konkretni primjer. Ovo što ste naveli je baš ništa. Predlažem da važete riječi kao što to čine i vaše kolege. Čuvajte se tračeva u politici', rekao je Milanović.

Oporba traži smjenu ministra zdravlja Rajka Ostojića

Na stanje u zdravstvu osvrnuo se i HDSSB-ov Boro Grubišić. 'Oko 300 liječnika traži ispisnicu iz komore i pakiraju kofere za rad u inozemstvu. 365 doktora je na sudu zbog afere. Neučinkovito je smanjen doprinos za zdravstvo. Lista čekanja, koja je oko pola milijuna, povećana je za četiri puta. Smanjeni su mjesečni bolnički cenzusi za trećinu. Outsourcing je više out, djelatnike čeka out i povećanje broja nezaposlenih. Masterplan – nitko ne zna što je masterplan. Kada ćete smijeniti ministra zdravlja?', upitao je Grubišić.

'Kažete da usprkos svim naporima sanacijskog upravitelja u Slavonskom Brodu situacija ne ide nabolje. Znači da priznajete napore. To mi je drago. Dok toga ima, sustav ima šanse. Pitate kada ću smijeniti ministra, a ja vas pitam kada ćete vi pružiti podršku racionalizaciji sustava koju nijedna vlast ne može napraviti sama. Mi smo si obećali svi niz stvari, i u očuvanju socijalnih tkiva i emotivnih očekivanja, mi biosm trebali vašu podršku, s njom ili bez nje mi ćemo stvari mijenjati', rekao je Milanović.

Milošević: Niste li priznali da nemate hrabrosti provesti reforme, Milanović: Odgovor je 'ne'

Već nekoliko aktualnih prijepodneva HDZ-ovci premijera Milanovića pitaju koji je Vladin gospodarski plan. Pitanje je danas ponovio HDZ-ov Domagoj Ivan Milošević, iako je rekao da ne očekuje konkretan odgovor. 'Od prošlog aktualnog sata je novih 20.000 nezaposlenih ljudi, a pad industrijske proizvodnje se bliži dvoznamenkastoj brojci. Smijali ste se kad smo upozoravali da bi broj nezaposlenih mogao doseći 400.000. Niste li vi danas priznali da nemate znanja ni hrabrosti provesti reforme, pa molite oporbu za pomoć', pitao je Milošević.

Odgovor je 'ne'', bilo je sve što je premijer odgovorio.

SDP-ova Lidija Bagarić priupitala je ministra financija Slavka Linića koliko se Hrvatska dosad zadužila i kako se dugovi planiraju vratiti. Zanimalo ju je hoće li se mijenjati porezi i hoće li se dirati plaće.

Linić je poručio kako će Vlada reagirati s prijedlogom rebalansa proračuna pa će se moći vidjeti i rezultati. Linić je dodao kako će prije travnja imati sve raspravljeno na razini Vlade i Sabora. Kazao je kako će pokušati izbjeći smanjenje plaća i diranje u mirovine. Ministar je istaknuo kako će javnost o svim mjerama biti obaviještena.

HDZ-ovog potpredsjednika Sabora Željka Reinera interesiralo je što Vlada radi po pitanju populacijske politike. 'U dvije godine niste spomenuli, a kamoli da biste učinili nešto s pronatalitetnom politikom. Deset tisuća građana više umre nego se rodi. Uza sve starije stanovništvo pitam se tko će u budućnosti raditi i tko će osigurati prosperitet i egzistenciju građana. Za 50 godina bit će nas milijun manje. Svake godine gubimo 25 tisuća stanovnika. Hoćete li početi raditi na strategiji populacijske politike? Hoćete li provoditi mjere za poticanje nataliteta kako bi se usporila depopulacija dijelova Hrvatske?', upitao je Reiner.

'Strategija će biti gotova do kraja ove godine, ali ne može biti tretirana na ovako bagatelan i prizeman način. Naša Vlada je preuzela državu u stanju teške recesije i vjerujem da će se ove godine izvući iz recesije. Možemo preuzeti odgovornost za ono što radimo i što smo učinili ili nismo učinili, ali reći da smo doveli zemlju u teško stanje nije istina. Problem demografije nećemo riješiti jeftinim upadicama. To je problem koji mori velik dio Europe, pa i Njemačku. Za to je potreban jako širok konsenzus i drugačije stanje svijesti od one koju imamo mi', rekao je Milanović.

Milanović: Na sudove nikada nisam podigao ni prst, a kamoli glas

'Jeste li vi visoki izvor iz Vlade koji je sud optužio da vrši državni udar pištoljem na vodu?', upitao je Milanovića Branko Vukšić iz Hrvatskih laburista.

'Vi iz sjednice u sjednicu žudite biti moj savjetnik za odnose s javnošću. Molim vas da se ne bavite mojim odnosima s javnošću, o tome će suditi birači. Teško mi je shvatiti koji je sustav vrijednosti za koji se zalažete, to je populizam. Ako želite, nastavite, ali nemojte mi savjetovati kako da se odnosim s javnošću. A što se tiče ovog drugog, neimenovane izvore ne komentiram. Na sudove nisam nikada podigao ni prst, a kamoli glas', rekao je Milanović.

Pristisaka na pravosuđe dotaknuo se u svom pitanju i HDZ-ov Davorin Mlakar. 'Uveli ste sve veće redove pred HZZ-om, pučkim kuhinjama, a sada su sve veći redovi mladih koji žele napustiti Hrvatsku. Uveli ste red i u parlamentu forsirajući svojom većinom da Vlada ima presudni utjecaj u radu Sabora. Sada je ostalo još jedno područje na koje ste navalili, a to je pritisak na pravosuđe. Koje su to vaše kompetencije da prozivate sudske dužnosnike za kvalitetu njihovog rada i da vršite pritisak na pravosuđe?', upitao je Mlakar Milanovića.

'Ovdje smo čuli svašta od kolege koji je dvije godina bio ministar pravosuđa', započeo je odgovor Mlakaru premijer.

'Kada govorimo o pritisku niste čuli što sam govorio. Najagilniji političar pravosuđe može poljubiti u obraz i ne može mu ništa. Nismo vršili pritisak na pravosuđe. Suci će biti izloženi sudu i kritici javnosti. Suci su neovisni i puno toga je na njihovu savjest i odgovornost. Možete ponavljati stvari koliko hoćete, ali ja ću vas čekati. Nije mi jasno zašto ste postavili ovo pitanje. Vi ste protiv istražnog povjerenstva i nikome nije jasno zašto. Od toga bježite kao od crnog vraga. Odbijate sudjelovati u povjerenstvu o temi na kojoj godinu dana radite kapital. Što se tiče izmjena Ustava, zašto ste protiv izmjena Ustava i ukidanja zastare? Ako ukinemo zastaru, svi loši dečki dolaze na vidjelo, a vi ste protiv toga, to objasnite svojoj djeci doma', kazao je Milanović.

Odmah mu je replicirao Mlakar. 'Žao mi je da nemate 20 minuta za ove tirade jer biste dodatno pokazali svoje neznanje. Kao prvo, nikada nisam bio ministar pravosuđa, ali to je najmanje važno. Umjesto sve sramote koju ste nanijeli Hrvatskoj, još vam treba reći da su vaše avanture u pravosuđu nepotrebne i štetne', rekao je Mlakar.

'Otkada ste uskliknuli 'mi vas ne smijemo iznevjeriti' prošle su dvije godine. U te dvije godine potrošili ste 40 milijardi iz proračuna, živimo najskuplji period života. Podigli ste poreze, u dvije godine povećali ste broj nezaposlenih za 60.000, povećao se broj blokiranih građana za 50.000, bilježimo i padove. BDP pada nevjerojatnom upornošću, pali ste i vi s transportera. Narod je podijeljen na podobne i nepodobne, crvene i crne. Kregar je nedavno rekao 'ne vjerujem da znam cilj i ne razumijem smjer puta'. Smatrate li sebe uspješnim premijerom?', upitao je Milanovića HDZ-ov Josip Borić.

'Ako dogovorim 'da', onda ćete reći da sam neskroman', započeo je Milanović odgovor. 'Kao prvo, nisam pao, nego sam skočio s transportera, ali taj glagol je vama nepoznat. Možete jadikovati koliko hoćete. Poslat ćemo vam inačicu Agende 2010 pa ćete kao na meniju zaokružiti što može, što ne može. Nadam se da nećete ništa ostaviti prazno. Možemo računati na vas, je l' tako? Nešto smo u dvije godine napravili, nismo zadovoljni brzinom, ali vi ćete nam sigurno pomoći što se može ili ne može. A u međuvremenu nastavite ovako sluđivati ljude. Ovo je ubijanje ljudi u pojam. Nije situacija toliko loša, ali nije ni zadovoljavajuća', rekao je Milanović.

Borić mu je poručio, da je uspješan premijer, da bi satima u sabornici mogao nabrajati svoje uspjehe. 'Postali smo država koja ništa ne može. Najjednostavnije probleme ne možemo riješiti jednostavno, a uvijek su krivi neki drugi. Predlažem vam da osnujete i ministarstvo tuđe odgovornosti. Dajte ostavku i priliku narodu da pronađe bolji i kvalitetniji put u sretniji život', rekao je Borić.

Milanović: Slučaj Šegon je krajnja granica tolerancije

Nakon pitanja HDZ-ovog Gordana Jandrokovića Milanović se po prvi put oglasio i o slučaju Šegon. 'Slučaj Šegon u središti je pozornosti. Dosada se niste izjašnjavali i ne znamo kakav je vaš stav. Možda niste informirani, pa ću vas ja informirati. Njegova tvrtka je dobila kredit HBOR-a, vidi se da on nije u skladu s uvjetima programa. Otkrilo se da je jamčio i osobnom imovinom za kredit i bio je duboko involviran. Danas vidimo da ne otplaćuje i kamate i da je dužan 160.000 kuna. Njegove tvrtke dobile su preko milijun kredita za male potpore u turizmu. Ne plaća turističke pristojbe, institucije države nisu reagirale i Porezna uprava nije postupila. Kako povezujete uvođenje reda za koje se zalažete, zašto ništa ne činite, je li to zato što se slažete ili se bojite ministra Linića?', upitao je Jandroković.

Šegon je, kazao je Milanović, jedan od stotine pomoćnika ministara. 'Ovdje se radi o jednom odnosu koji je siva zona i tu trebamo uvesti reda. Nakon što sam saznao, poslao sam poruku da oni koji obavljaju te dužnosti, da se maknu oko toga. Koja je granica, da li je to brat, sestra ili je to privatna tvrtka koju sam prenio na odvjetničko društvo pa je vodi moj sin. Ovo je krajnja granica tolerancije, rekao sam da se maknu od toga ili da se bave privatnim biznisom. Formalno izgleda sve u redu, da se takvi krediti dodjeljuju i inače, ali dopuštam i drukčije tumačenje', kazao je Milanović, dobacivši da je Šegonov hotel 'najbolji hotel na Korčuli', koji je otvarao bivši ministar financija Šuker zajedno sa županom dubrovačkim.

Iz saborskih klupa Šuker ga je upitao u čemu je problem. 'Nije u ničemu problem, ali očito tog čovjeka znate bolje nego ja', rekao je Milanović, i izvan teme nastavio HDZ prozivati zato što ne želi podržati saborsko istražno povjerenstvo za Đurekovića i ustavne promjene.

'Ono što ovdje moram reći još jednom, dakle, neka svatko zaključi, rekli ste da javnost jako zanima taj slučaj tog gospodina kojeg ja u životu vidio nisam (Perković, op. a.), za razliku od nekih od vas koji ste s njim bili prst i nokat i sada se iz nekog razloga želite osvetiti. Ja ne, meni je svejedno hoće li ostati u Hrvatskoj, izaći van, suditi mu se. Volio bih da to bude u Hrvatskoj ako je moguće, ali i od toga bježite kao vragovi. Zašto to radite, to će vrlo brzo isplivati na javnost', rekao je Milanović.

'Zaista je fascinantna lakoća kojom vi ignorirate vlastite propuste, pogreške, vlastite grijehe. Gospodine predsjedniče Vlade, ja sam vas pitao o gospodinu Šegonu, naveo sam vam nekoliko stvari koje ukazuju na jasni sukob interesa, na moguću zlouporabu političkog položaja. Vi ste to izignorirali i zaista ne možemo naći argumente i objašnjenje zašto vi štitite gospodina Branka Šegona, a nakon ovog odgovora potpuno je jasno da ga štitite. Mislio sam da je vaša nesposobnost najveće što imate, ali nije. Od vaše nesposobnosti deblja je jedino vaša koža', ljutito je odgovorio Jandroković.

Nezavisna zastupnica Jadranka Kosor Milanovića je upitala da li su ulazak u NATO i ulazak u Europsku uniju bili važni strateški ciljevi RH. 'Je li u proteklih 10 godina da bismo ostvarili te ciljeve trebalo ponešto raditi? Naime, vaša bliska suradnica je nedavno izjavila da se proteklih 10 godina ništa u Hrvatskoj nije radilo i da niti jedna vlada prije vaše nije ništa, ali baš ništa radila. Iako smo postali članica NATO saveza i Europske unije. Izdvajam ta dva po mom mišljenju strateška cilja za Republiku Hrvatsku', rekla je Kosor.

'Vaše pitanje je retoričko, ali radilo se, radilo se, samo se nije radilo dovoljno i nije se radilo na pravi način i nije se radilo na vrijeme. A na vrijeme znači kada je kriza udarila, a to je bilo 2008. na 2009. godinu. Te dvije godine su nažalost izgubljene, tu nije bilo ni smjelosti ni hrabrosti. A kasnije, kada je vrag došao po svoje, onda smo ušli u jednu malu spiralu nazadovanja i stagnacije iz koje sada vjerujem da izlazimo. Ali, da, ušli smo u Europsku uniju i u NATO, vi ste u tom poslu dali svoj doprinos, on će ostat zapamćen kao i vaši propusti, kao i moj doprinos i naš doprinos i naši propusti i naše greške', rekao je Milanović.

Milanović: Revizije ugovora s Vatikanom neće biti

Postavljajući svoje pitanje premijeru nezavisni zastupnik Ivan Grubišić podsjetio je da u ugovorima s Vatikanom stoji da će se reviziji pristupiti ako se stanje jedne od potpisnica promijeni. 'Pozivam se na činjenicu da se stanje promijenilo u Hrvatskoj s jedne strane, ali i u Vatikanu dolaskom pape Franje, koji izgleda da je jako socijalno osjetljiv. Slažem se da nijedna grupacija ne može koristiti društvena dobra da za to ne odgovara i da ne podnosi račune. Smatram da bi pokazali dobru volju i da se pristupi komisijski o tome što bi se moglo promijeniti u ugovorima', rekao je Grubišić.

Milanović je u svojem odgovoru bio jasan. 'Rekli smo da ugovore nećemo mijenjati. Svaka vlada ima pravo da sve međunarodne ugovore preispituje i gleda ih u svjetlu nacionalnih interesa. Ako se procijeni da nešto nije u interesu, sve je predmet revizije. Tu postoje i ograničenja, a jedno od njih je što ne vidimo razlog za to', rekao je Milanović.

Milanović: Pitanje izručenja je jedna od najopskurnijih epizoda u novijoj povijesti
HDZ-ova Sunčana Glavak osvrnula se pak na najavu ukidanja 11 dopisništava HRT-a. 'HRT sukladno zakonu svoju javnu funkciju trebao bi ispunjavati između ostalog i potpisivanjem ugovora s Vladom RH. Vjerujem da znate da HRT u svojim programima mora zadovoljiti interese javnosti, na državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Jeste li kada je Vlada potpisivala ugovor s HRT-om dopustili da se ovakva situacija dogodi, jeste li dopustili da se marginaliziraju pojedini krajevi RH?', pitala je Glavak Milanovića.

'Što se tiče brojnih malih dopisništava i predstavništava HRT-a u gradovima i općinama za koje većina ljudi u Hrvatskoj ni ne sluti da imaju čitave pogone, ja moram reći da kao konzument ne vidim nekakve konkretne koristi od toga i da se u zemlji koja je povezana autocestama s distancama od par stotina kilometara koje se prelaze u najviše dva, tri sata, s iznimkom Dubrovnika, da je tom modernom tehnologijom to apsolutno moguće sve riješiti', rekao je Milanović.

Zadnje pitanje Milanović je još jednom iskoristio kako bi se osvrnuo na slučaj Perković.

'U ovoj državi netko i da želi ne može utjecati na pravosuđe, to nije pitanje dobra ili zla, ili dobre ili zle namjere, to su zatvorena vrata i tu se ne može prodrijeti. Na sudovima je da provode zakone, kako će to raditi, nikome ne moraju odgovarati, ali da ćemo šutjeti - nećemo', ponovio je Milanović.

Vezano uz ovu groznu i zastrašujuću priču oko izručenja ljudi koje mi nikada nismo vidjeli, a koji su bili bliski suradnici ljudi iz HDZ-a - to je jedna od najopskurnijih epizoda naše novije povijesti. Neki ljudi se žele očito osvetiti. Izbjegavate sudjelovanje u povjerenstvu koje treba utvrditi činjenice o jednom vrlo mračnom događaju. Ovdje u vašim klupama sjede ljudi koji su bili najizravniji protagonisti, figurativno rečeno, čuvari državnih tajni, ljudi koji to znaju. Za mene je pitanje bazičnog morala da gospoda kao što su Karamarko ili Miroslav Tuđman u tome sudjeluju. To je pitanje potrage za istinom u ovoj državi, pa da vidimo tko koga ovdje šikanira i tko koga ovdje štiti', rekao je Milanović.