Aktualna čelnica izvršnog tijela EU-a dobila je 401 glas u prvom krugu tajnog glasanja na plenarnoj sjednici novog saziva parlamenta u Strasbourgu. Bilo joj je potrebno 360 glasova od 719 zastupnika koji su aktivirali mandat. Europski parlament će u 10. sazivu imati 720 zastupnika. U četvrtak je glasalo 707 zastupnika, a 284 je bilo protiv imenovanja njemačke pučanke na čelo Komisije.

Pristaše Von der Leyen kažu da je ona siguran izbor, što je upravo ono što Europa treba uz neizvjesnu budućnost rata u Ukrajini, pomalo neuspješno mađarsko predsjedanje Europskom unijom te uz potencijalan drugi mandat Donalda Trumpa kao američkog predsjednika.

Uoči glasanja činilo se da je velik broj europskih dužnosnika bio uvjeren da će Von der Leyen dobiti potrebnu većinu, međutim naglasili su da se svašta može dogoditi jer je ono tajno.

Tijekom svog prvog mandata postala je poznata kao glavna europska upraviteljica u kriznim situacijama, onima kroz koje je EU prolazio tijekom pandemije koronavirusa, ruske invazije na Ukrajinu i kasnije energetske krize. No njezin centralizirani stil donošenja odluka udaljio je dužnosnike diljem bloka, a djelomično odustajanje od nekih klimatskih obećanja zabrinulo je Zelene u Europskom parlamentu.

Nešto više od 24 sata prije glasanja najviši sud EU-a presudio je da nije bila dovoljno transparentna prema javnosti o ugovorima o cjepivu protiv covida. Na putu prema novom mandatu od pet godina Von der Leyen uspješno je prošla prvu stepenicu krajem lipnja, kada je dobila potporu Europskog vijeća te joj je preostalo da pridobije natpolovičnu većinu zastupnika.

S obzirom da grupacije centra u EP-u raspolažu dovoljnim brojem glasova, očekivalo se da će Von der Leyen dobiti natpolovičnu potporu i uz određeni postotak onih koji ne glasaju u skladu s većinom u svojim skupinama. Moguću podršku njemačkoj demokršćanki nisu isključivali ni Zeleni, koji imaju 53 zastupnika, niti desni Europski konzervativci i reformisti (ECR) sa 78 zastupnika. Zeleni su, po izvješćima medija, na kraju odlučili podržati Von der Leyen.

No presuda suda EU-a od srijede da njezina Komisija nije bila dovoljno transparentna u nabavi cjepiva tijekom pandemije covida njezin je izbor učinila neizvjesnijim.

Europarlamentarci i građani, pozivajući se na zakone o slobodi informacija, zatražili su od Komisije da objavi ugovore o nabavi cjepiva, no izvršno tijelo EU-a objavilo je samo cenzuriranu verziju, zbog čega je pokrenut proces na sudu.

Opći sud EU-a u srijedu je presudio da Komisija nije pružila adekvatan razlog za cenzuru dijelova ugovora tako što je 'zacrnila' dijelove koji se tiču odšteta farmaceutskih tvrtki u slučaju neispravnosti cjepiva.

Von der Leyen je, međutim, očito pomogla činjenica da bi u slučaju da ne bude izabrana u institucijama EU-a nastala kaotična situacija, pored mađarskog predsjedanja koje već izaziva sporove. Reagirajući na odluku suda, Komisija je istaknula da su 'presude Općeg suda u pogledu većine zahtjeva u skladu s odlukama Komisije' te da je sud potvrdio da je imala pravo omogućiti djelomičan pristup.

Tužba je prihvaćena u samo dvije točke, odnosno da je Komisija trebala pružiti dodatna objašnjenja za odbijanje pristupa određenim odredbama ugovora te da je trebala dostaviti osobne podatke članova pregovaračkih timova, napominje Komisija, opravdavajući svoj postupak time da je bilo teško postići ravnotežu između prava javnosti na informaciju i pravnih zahtjeva koji su proizlazili iz samih ugovora.

Von der Leyen zadovoljila očekivanja političkog centra

Von der Leyen se prije glasanja obratila zastupnicima u Europskom parlamentu, a govor je u velikoj mjeri posvetila sigurnosti i konkurentnosti kontinenta.

U svom prijedlogu programa najavila je 'Komisiju investicija'. Na prvoj plenarnoj sjednici novog saziva Europskog parlamenta u Strasbourgu naglasila je da europska konkurentnost treba 'veliki poticaj' te da je potrebno manje birokracije i 'mikroupravljanja' kako bi se poslovanje olakšalo.

Najavila je i nastavak zelene tranzicije EU-a prema čistim energentima, poput vodika, politike zaštite okoliša i borbe protiv klimatskih promjena.

Drugi naglasak stavila je na sigurnost kontinenta, pozivajući na formiranje europske obrambene unije. Kazala je kako europske države premalo ulažu u svoju obranu te da pritom njihova sigurnost previše ovisi o drugima, misleći pritom na Sjedinjene Države.

U svom dugom obraćanju dotaknula se niza tema poput ekonomske nejednakosti, epidemije mentalnih bolesti i umjetne inteligencije. Istaknula je i nužnost ostvarivanja istinske ravnopravnosti žena i muškaraca, počevši od primanja i mirovina.

Govor i obećanja morala je pažljivo balansirati i očito je zadovoljila očekivanja tri centristička kluba i Zelenih. ECR je svojim zastupnicima prepustio da glasaju svaki u skladu sa svojim 'nacionalnim interesima'.

Čelnica Komisije nakon glasanja u Europskom parlamentu može započeti sa slaganjem novog kolegija povjerenika, a koji bi trebala predstaviti u rujnu. Izabrana predsjednica Komisije u dogovoru s vladama država članica odlučuje o novom sastavu Komisije i tko će dobiti koji resor. Zadnji put, 2019., tražila je od država članica da joj predlože po dva kandidata, muškarca i ženu, kako bi imala rodno uravnoteženu Komisiju. Međutim neke države članice već su odlučile da će poslati samo jednog kandidata.

Njemačka demokršćanka Ursula von der Leyen političarka je s bogatim iskustvom na čelu nekoliko njemačkih ministarstava, a rođena je u političkoj obitelji: njezin otac je bio poznati političar Ernst Albrecht. Na čelu Komisije je od 2019. godine.

Rođena je u Bruxellesu, gdje je njezin otac, kasniji premijer savezne pokrajine Donja Saska Ernst Albrecht, obnašao visoke funkcije u Europskoj ekonomskoj zajednici i Europskoj zajednici, pretečama Europske unije. Von der Leyen je u Bruxellesu provela prvih 13 godina života.