negativan trend

HGK: Izvoz poljoprivredno-prehrambenog sektora stagnira, uvoz rastao 11 posto

18.07.2024 u 14:00

Bionic
Reading

Povećanje produktivnosti i konkurentnosti poljoprivredno-prehrambenog sektora, racionalnije i efikasnije korištenje resursa, jačanje otpornosti na klimatske promjene te okretanje održivim i ekološki prihvatljivim praksama, prioriteti su istaknuti u četvrtak na skupu o samodostatnosti u hrani

Stručni skup je održan u organizaciji HGK - Županijske komore Sisak, u suradnji sa Županijskom komorom Otočac.

Iz HGK u priopćenju prenose izjavu potpredsjednika HGK-a za poljoprivredu i turizam Dragana Kovačevića, koji je kao jedno od važnih pitanja izdvojio povećanje produktivnost i fizičkog obujma proizvodnje poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda kako bi se smanjila ovisnost o uvozu i kako bi se lakše nosili s globalnim tržišnim poremećajima i cjenovnim pritiscima.

Naveo je kako se u prva četiri mjeseca ove godine bilježi nastavak negativnih trendova iz proteklih godina - izvoz gotovo stagnira, uvoz je rastao za 11 posto, a pokrivenost uvoza izvozom s lanjskih 68 posto pala je na 62 posto.

Posebno brine, kako je rekao, struktura vanjskotrgovinske razmjene - 74 posto vanjskotrgovinskog suficita čine uljarice i žitarice, a s druge strane, uvozimo velike količine mesa mlijeka voća i povrća, proizvoda s najvećom dohodovnosti i najvećom dodanom vrijednosti.

"Hrvatskoj je potreban zaokret u vođenju poljoprivredne politike s jasnim prioritetima i boljom fokusiranošću potpora što zahtjeva izmjene strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP)“, poručio je Kovačević.

Na skupu je istaknuto kako je za razvoj hrvatske poljoprivrede kroz Strateški plan 2023.-2027. na raspolaganju je 3,8 milijardi eura. Cilj je u tom razdoblju kroz poljoprivredne EU fondove domaćim poljoprivrednicima i ostalim korisnicima u ruralnom prostoru dodatno osnažiti dohodak te modernizirati poljoprivrednu proizvodnju, podignuti razinu prerade i povećati ukupnu razinu samodostatnosti.

U Strateškom planu stoga je podignut i udio financiranja iz nacionalnih sredstava s 15 na 20 posto te je povećana omotnica za poljoprivredu za 103 milijuna eura, kazao je državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Tugomir Majdak.

Realizacija kapitalnih projekata

Hrvatska poljoprivreda, kako je rekao, mora težiti realizaciji kapitalnih projekata kako bi poljoprivreda i prehrambena industrija ponovo oživjela na području Sisačko-moslavačke županije, ali i njoj sličnih županija.

Potrebni su novi projekti koji će ostvariti dodatnu vrijednost našem sirovinskom potencijalu (žitarice, uljarice, voće i povrće) te staviti u funkciji neiskorištene resurse (zemljište i voda) i kroz povećanu cijenu rada u poljoprivredi ostvariti kvalitetnija zapošljavanja u ovom strateškom sektoru, istaknuo je.

Predsjednik HGK ŽK Sisak Tihomir Babić je kazao kakao je daljnji razvoj poljoprivrede iznimno važan za opstanak i razvoj ruralnih područja.

"Nove investicije, modernizacija i uvođenje inovacija u procese proizvodnje i prerade hrane imat će značajnu ulogu u revitalizaciji Sisačko moslavačke županije, za stvaranje novih radnih mjesta, a time i za zadržavanje i povratak ljudi u ovaj kraj", istaknuo je Babić.