Tim australskih astronoma otkrio je najstariju zvijezdu u poznatom svemiru koja je nastala nedugo nakon velikog praska prije 13,7 milijardi godina
Novo otkriće omogućilo im je da prvi put istraže kemiju ranih zvijezda i razvoj ranog svemira.
'Ovo je prvi put da smo uspjeli nedvosmisleno utvrditi otkriće kemijskog otiska prsta prve zvijezde', rekao je voditelj istraživanja, dr. Stefan Keller s Australskog nacionalnog sveučilišta.
Zvijezda službenog imena SMSS J031300.36-670839.3 otkrivena je pomoću teleskopa SkyMapper Opservatorija Siding Spring u sklopu projekta mapiranja južnog dijela neba. Nalazi se u našoj galaksiji, udaljena je samo 6.000 svjetlosnih godina od Zemlje, a izvorno je imala masu 60-ak puta veću od Sunca.
'Za stvaranje zvijezde poput Sunca potrebni su osnovni elementi kao što su vodik i helij iz velikog praska te golema količina željeza, 1.000 puta veće mase od Zemlje', rekao je dr. Keller.
Poznato je da je veliki prasak stvorio goleme količine vodika i helija iz kojih su nastale prve zvijezde. Ovi divovi nisu dugo živjeli, a u njihovim eksplozijama formirali su se novi elementi poput željeza, ugljika i kisika. Svaka nova generacija supernova stvarala je sve više željeza pa znanstvenici na temelju njegovih razina mogu odrediti starost zvijezda. Količine zabilježene u SMSS J031300.36-670839.3 čak su 10 milijuna puta manje nego u Suncu. Zapravo, riječ je o hipotetskim gornjim razinama jer u stvarnosti astronomi nisu našli nikakve tragove željeza.
'Za stvaranje ovakve drevne zvijezde treba puno ugljika, ali ne treba više željeza nego što bi ga bilo u asteroidu veličine Australije. To je potpuno drugačiji recept koji nam puno govori o prirodi prvih zvijezda i načinu na koji su umrle', objasnio je australski astronom.
Dr. Keller kaže da se ranije smatralo da su primordijalne zvijezde umirale u silovitim eksplozijama koje su velike dijelove svemira zagadile golemim količinama željeza. Međutim SMSS J031300.36-670839.3 pokazuje zagađenje lakšim elementima kao što su ugljik i magnezij, a ne težima kao što je željezo.
'To znači da je supernova eksplozija primordijalne zvijezde imala iznenađujuće nisku energiju. Mada je bila dovoljna da dezintegrira drevnu zvijezdu, gotovo sve teške elemente poput željeza progutala je crna rupa koja je nastala u eksploziji', rekao je.
Znanstvenici se nadaju da bi rezultati istraživanja mogli ponuditi neke odgovore na postojeće razlike između promatranja i predviđanja ishoda velikog praska.