Nakon naredbe ministra vanjskih poslova Marca Rubija u petak da se odmah zaustavi gotovo sva međunarodna pomoć koju SAD šalje diljem svijeta, čelnici humanitarnih organizacija razmatraju koje će programe zaustaviti i hoće li odmah smanjiti broj zaposlenih ili čak ugasiti svoje udruge. Dok traže izuzeće od naredbe, pokušavaju se prilagoditi - od pokušaja traženja nefederalnih sredstava za pomoć izbjeglicama koje stižu u SAD do smanjenja aktivnosti u klinikama za HIV u Africi, piše Politico.

'Ova naredba je okrutna i smrtonosna. Ubit će ljude', rekla je Asia Russell, izvršna direktorica Health GAP-a, neprofitne organizacije koja radi na pristupu liječenju HIV-a u zemljama u razvoju.

Među udrugama koje su najviše pogođene prekidom pomoći one su koje se bave razminiranjem u zonama sukoba, one koje se bave testiranjem i liječenjem zaraženih HIV-om u mnogim afričkim zemljama, one koje financiraju istraživačko novinarstvo o ruskim dezinformacijskim mrežama i mrežama organiziranog kriminala te one koje se bave problemom gladi i osiguravanjem hrane u cijelom svijetu. Naredba također utječe na programe vojnog financiranja u zemljama kao što su Ukrajina, Jordan i Tajvan.

<< Trump ga je zvao Mali Marco, a sad mu daje ključnu fotelju: Tko je 'neustrašivi ratnik' Rubio? >>

SAD daje milijarde pomoći diljem svijeta

SAD je vodeći svjetski pružatelj humanitarne pomoći. U pitanju su milijarde koje čine manje od jedan posto proračuna te države, ali zagovornici kažu da je novac ključan za zaštitu života i pomoć globalnom ugledu Amerike, posebice u geopolitičkoj utrci s rivalima poput Kine i Rusije.

Pod američku inozemnu pomoć spadaju i mnoga područja izvan tradicionalnog humanitarnog djelovanja. 'Savjetnici State Departmenta za borbu protiv terorizma diljem svijeta možda će morati odletjeti kući jer se njihovi ugovori također financiraju iz, pogodite gdje, strane pomoći', rekao je jedan od američkih dužnosnika.

Kada je predsjednik Donald Trump preuzeo dužnost, vrlo brzo je potpisao izvršnu uredbu kojom je zahtijevao 90-dnevnu obustavu strane pomoći. No tada nije bilo jasno odnosi li se ta uredba samo na buduće potpore ili na postojeće. Međutim iz naredbe koju je u petak izdao Rubio jasno je da sve mora odmah stati.

Cilj zamrzavanja američke pomoći, navodi se u Rubijevoj direktivi, bio je procijeniti sve programe pomoći stranim državama i objediniti informacije o njima u 'centralizirani repozitorij' iz kojeg bi viši dužnosnici mogli procijeniti jesu li usklađeni s američkim prioritetima i interesima.

Udrugama prijeti gašenje

Ali mnogi u humanitarnom sektoru kažu da se ne mogu sjetiti tako iznenadnog prekida financiranja u prošlosti. Također im nije bilo jasno zašto su programi morali biti zaustavljeni da bi ih nova administracija revidirala. Neki čelnici nevladinih organizacija rekli su da bi ih čak i nekoliko tjedana bez financiranja moglo dovesti do gašenja.

'Radimo s ograničenim proračunom. Za 30 dana vidjet ćete vrlo značajnu novčanu krizu na svim stranama i vjerojatno nekoliko bankrota', rekao je čelnik nevladine udruge koja prima sredstva State Departmenta i USAID-a.

Mnogim medicinskim sestrama, liječnicima i drugim zdravstvenim radnicima rečeno je da prestanu raditi u klinikama u Južnoj Africi, rekla je Sibongile Tshabalala, koja predsjeda udrugom civilnog društva Treatment Action Campaign za HIV/AIDS. 'Ne mogu nastaviti raditi, frustrirani su, ne znaju što učiniti', rekao je Tshabalala o zdravstvenim radnicima čije su organizacije primile pisma od USAID-a, u kojima piše da im se prekida financiranje.

'Ne možemo si priuštiti 90 dana (čekanja) jer će nas to koštati života', rekla je o očekivanom trajanju zamrzavanja pomoći.

Ukrajina ostaje bez milijardi?

Naredba također utječe na milijarde dolara inozemnog vojnog financiranja. Program osigurava bespovratna sredstva i zajmove državama saveznicama za kupnju obrambene opreme, usluga i obuke od američkih tvrtki, a zagovornici ga smatraju ekonomskim motorom koji pomaže saveznicima u osiguravanju sigurnosti.

Iako nova naredba isključuje Izrael, koji dobiva 3,3 milijarde dolara pomoći, i Egipat s 1,3 milijarde dolara, za preostalih 1,5 milijardi dolara, namijenjenih drugim vladama, poput Ukrajine, Jordana i Tajvana, još se ne zna kamo će otići.

Zamrzavanje i neizvjesnost oko budućnosti tog financiranja predstavljaju značajan izazov za američke obrambene tvrtke, posebno za one manje i s niskim profitnim maržama.

Posljedice odluke posebice proučavaju oni koji podržavaju Ukrajinu. Iako većina vojne pomoći toj zemlji ide kroz druge programe, osim državnog financiranja inozemne vojske, milijarde koje su dodijeljene kroz USAID u teoriji bi mogle biti zaustavljene, rekla su dva bivša dužnosnika Bidenove administracije. Ukrajina također prima značajnu humanitarnu i ekonomsku pomoć, a i ona će vjerojatno biti smanjena.

Izbjeglicama prijeti deložacija?

Obustava rada također utječe na skupine koje pružaju usluge izbjeglicama u SAD-u, poput novopridošlih Afganistanaca koji su pomagali američkim vojnicima dok su bili raspoređeni u njihovoj zemlji. Pridošlice obično imaju pravo na privremenu pomoć u pronalaženju smještaja, poslova i tečajeva engleskog jezika.

'Bez ovih resursa, 6000 izbjeglica koje trenutno opslužujemo moglo bi se suočiti s deložacijama i nedostatkom hrane i to u trenutku kritične potrebe', rekao je Krish O'Mara Vignarajah, predsjednik i izvršni direktor udruge Global Refugee.

Mnogi čelnici humanitarnih udruga strahuju da Trumpova administracija nikada neće nastaviti s većim dijelom financiranja tog sektora.

'Sve organizacije imaju hitne sastanke kako bi pokušale isplanirati što mogu učiniti s ono malo novca koji im je preostao', rekla je Evelyn Farkas iz Instituta McCain.

'Ovo im se čini kao igra koja vodi zatvaranju USAID-a i smanjenju američke razvojne pomoći u velikoj mjeri. Ako je tako, posljedice će biti okrutne i dugotrajne', zaključila je.