Europska svemirska letjelica Rosetta stigla je u srijedu do kometa Churyumov-Gerasimenko nakon desetogodišnjeg leta kroz Sunčev sustav kako bi na njemu potražila spojeve koji su na ranoj Zemlji mogli posijati sjeme života
Riječ je o prvoj takvoj misiji u povijesti svemirskih istraživanja.
Sonda je upalila svoje potisne rakete kako bi se sasvim približila kometu poznatom pod nazivom 67P/Churyumov-Gerasimenko. Znanstvenici u kontroli misije trebali su čekati 22 minute kako bi vidjeli je li uspio taj ključni manevar u misiji koja je počela prije deset godina.
'Došli smo do kometa', rekao je Sylvain Lodiot u operativnom centru Europske svemirske agencije (ESA) u Darmstadtu u Njemačkoj.
Ravnatelj ESA-e Jean-Jacques Dordain rekao je da je dolazak Rosette do kometa 'sjajan'. 'Izgleda jednostavno, ali jednostavno je jer iza misije stoji fantastična količina znanja', rekao je Dordain.
Lansirana u ožujku 2004. raketom Ariane, Rosetta je usmjerena dugačkom rutom kroz Sunčev sustav kako bi se sastala s kometom 67P. Dodatno ubrzanje dobila je koristeći se gravitacijom Zemlje i Marsa, a kako bi se uštedjela energija, stavljena je u stanje hibernacije tijekom 31 mjeseca. U siječnju je uspješno 'probuđena' kako bi se pripremila za posljednju fazu približavanja kometu.
U posljednja dva mjeseca Rosetta je izvela niz manevara kako bi usporila i prilagodila svoju brzinu kometu koji leti brzinom od 55 tisuća kilometara na sat. Komet se trenutno nalazi na udaljenosti od oko 550 milijuna kilometara od Zemlje, što znači da svakoj informaciji treba oko 22 minute da stigne do operativnog centra.
Rosetta bi na kometu trebala provesti cijeli niz znanstvenih istraživanja. Sljedećih 15 mjeseci putovat će s kometom kako bi ga analizirala sa svojih 11 uređaja. Njezin lender Philae koji će se spustiti na komet u studenome opremljen je s devet instrumenata, među kojima i bušilicom koja će prikupiti uzorke s površine. Ovo vozilo će se za tlo pričvrstiti posebnim harpunima.
Misija, teška 1,3 milijarde eura, trebala bi prije svega prikupiti informacije o ulozi kometa u stvaranju prvih blokova života u ranom Sunčevom sustavu.
Budući da se komet sastoji od dva dijela – jednog većeg i drugog manjeg – ima neobičan oblik zbog kojeg su ga znanstvenici od milja nazvali gumenom patkicom. Neke detalje o kalendaru i uređajima misije možete saznati iz infografike dolje.
