Marijana Puljak je, nakon što je s političkim radom započela u svojoj četvrti Pazdigrad i zahvaljujući ogromnom javnom pritisku uspjela postići da se započne graditi nova osnovna škola - inače prva u Splitu u posljednjih četvrt stoljeća - odradila puni mandat u Gradskom vijeću Splita i velik dio vremena predstavljala najkonzistentniju oporbu vlasti gradonačelnika Ive Baldasara.

Na prošlogodišnjim državnim izborima njena stranka osvojila je tridesetak tisuća glasova i nije se proslavila, no Marijana Puljak i tada je tvrdila da je sve to priprema za preuzimanje vlasti u Splitu i promjenu paradigme upravljanja gradom. Politički protivnici najčešće joj zamjeraju da 'samo prigovara i ne nudi konkretna rješenja', premda treba kazati da Pametno nikada nije ni bilo u poziciji vlasti.

Ljevicu i SDP-ovce, uključujući gradonačelnika, silno živcira sama njena pojava i naziv stranke, dok joj desnica posljednjih godina nastoji prišiti epitet radikalne ljevičarke. Luka Podrug, čelnik splitskog HČSP-a, tako ju je javno prozvao jer se nije odrekla svoje vijećničke naknade za obnovu vukovarskog vodotornja, što se pokazalo neistinitim, nakon čega se Podrug javno ispričao. Njegova isprika ipak nije doprla do pristaša, pa su se pred obiteljskom kućom Puljkovih pojavili uvredljivi grafiti.

Marijana Puljak na pitanja odgovara strpljivo i smireno, inženjerskom preciznošću, pa ju je gotovo nemoguće isprovocirati i navesti na kakav ispad ili kontroverznu izjavu.

Da razjasnimo na početku, financiraju li vas banke?

Ne.

I ne predstavljate 'bankarski lobi'?

Ne. Zaposlena sam kao voditeljica IT produkcije, odnosno voditeljica jednog odjela u okviru informatičkog sektora koji se brine da svi sustavi u banci rade 24 sata dnevno.

Onda je Splitska banka prilično široke ruke s korištenjem vremena, kako se uz taj posao uspijevate baviti ozbiljnom politikom?

Većinu poslova zapravo obavljam u svoje slobodno vrijeme i njega je sada zaista jako malo. Moram priznati i da jako malo spavam, tek tri ili četiri sata dnevno, a svoje vrijeme odvajam za politiku. Iskreno, držim da puno više 'otkidam' od obitelji, nego od banke.

Nakon što je OTP kupio Splitsku banku, u gradu se sve glasnije govori o mogućnosti selidbe njenog sjedišta. Hoće li se to dogoditi i što kao eventualna gradonačelnica možete učiniti?

Mislim da je u interesu grada zadržati sjedište ne samo Splitske banke, nego i svih velikih i dobrih tvrtki, umjesto da se one danas uglavnom nalaze u Zagrebu, koji ima veće benefite i profit od toga. Split treba stvoriti uvjete u kojima je tvrtkama zanimljivo imati sjedišta baš ovdje.

Konkretno, Splitska banka?

Split je sjedište ove regije i banka bi ovdje trebala ostati, a hoće li - o tome treba razgovarati s novim vlasnicima i vidjeti postoji li šansa za dogovor. O samoj gradskoj administraciji ne ovisi puno toga i ne mogu se postavljati uvjeti, ali može se razgovarati.

Po posljednjim istraživanjima, nalazite se na trećem mjestu, ali ipak imate vrlo realne šanse ući u drugi krug izbora pored desnih kandidata Andre Krstulovića Opare i Željka Keruma. Koga predstavljate i jeste li ljevica? Ili, kako vas čak proglašavaju, radikalna ljevica?

Sami za sebe uvijek kažemo da se ne volimo svrstati lijevo ili desno i da volimo kad nas građani promatraju kroz vrijednosti za koje se zalažemo i program koji promoviramo, kroz stvari koje želimo promijeniti u našem društvu i našoj ekonomiji.

Često nas proglašavaju ljevičarima jer se zalažemo za civilizacijske vrijednosti koje su dosegnute i u našem društvu, poput ravnopravnosti svih manjina, od seksualnih do vjerskih, zatim za sekularno društvo i odvajanje Crkve od države, za pravo žene na izbor... Te vrijednosti su u Hrvatskoj dosegnule određene granice i više ih ne želimo dovoditi u pitanje.

S druge strane, kad promatraju naš ekonomski program, često nas proglašavaju desničarima: mi se zalažemo za slobodno tržište, za slobodu poduzetništva, za olakšavanje poslovanja, za manju i efikasniju državu i za manje poreze. To je liberalno, ali opet smo i iznimno socijalni u sferama obrazovanja i zdravstva, jer ta dva segmenta uvijek moraju biti dostupna svima.

Sad, u kombinaciji svega toga, možda bi se moglo reći da smo socijalno-liberalni.

Da skratimo: svjetonazorski ćete, recimo, podržati gay paradu, a ekonomski, recimo, ideju 'outsourcinga' javnih usluga?

Podržavamo ravnopravnost svih manjina i njihovo pravo na protest i izražavanje mišljenja. Moj dojam je da nam u državi generalno nedostaje građanskog aktivizma i demonstracije neslaganja, zapravo imamo jako malo prosvjeda ili štrajkova.

Što se tiče 'outsourcinga', nisam imala problem s njime kao konceptom, nego s činjenicom da je država najprije krenula 'rješavati' čistačice. Mislim da postoji jako puno drugih problema. Evo, recimo, neka se riješe 'problemi' s fakultetskim profesorima, odnosno neka se u Hrvatskoj uvedu kriteriji koji vrijede na stranim sveučilištima...

Vratimo se na outsourcing, namjeravate ga uvesti na razini grada?

Na toj razini prije svega treba stvoriti efikasnu i transparentnu upravu koja će biti na usluzi svim građanima podjednako i neće privilegirati pojedine skupine, gdje na natječajima neće uvijek pobjeđivati stranački kolege i prijatelji.

Na razini Splita manji problem je davanje koncesija, a puno veći problem je kontrola njihova izvršavanja. Evo, recimo, gradske tržnice dali smo privatniku na dvadeset godina, a tko to provjerava? Nitko. Osobno smo se uvjerili da na nekima od njih vlada neviđeni nered i da koncesionar jednostavno nije zainteresiran čak ni za održavanje, nego prodavači sami ulažu svoj novac.

Dakle, ponavljam, nije problem u koncesiji, nego u samim ugovorima koji se potpisuju, u nepostojanju penala ili jednostavno u izbjegavanju kontrole. Problem je u tome što se sve provodi po principu 'ja tebi, ti meni'.

Je li vama osobno i vašoj stranci sam naziv 'Pametno' ograničavajući faktor? Insinuira li to da su svi ostali glupi, koliko god se radilo o vrlo priprostoj logici? Baš nedavno svjedočili smo tome da su vam iz gomile na prosvjedu oko odlagališta otpada dobacivali da ste 'pametnjakovići'?

Mi zapravo ne proglašavamo sami sebe pametnima, nego se po uzoru na koncept 'smart city' zalažemo za pametan grad. Danas imamo pametne telefone, u školama se uvode pametne ploče, posvuda oko nas je pametna tehnologija - pa zar nije vrijeme da počnemo pametno upravljati gradom i državom?

Naziv naše stranke predstavlja poziv za pametno postupanje, poput onoga kada majka svome djetetu na odlasku u školu kaže: 'Pamet u glavu.'

A što se tiče prosvjeda oko odlagališta - zaista trebamo konačno početi pametno gospodariti otpadom. Kako drugačije?

Od samog početka angažmana u Gradskom vijeću inzistirali ste na izradi raznih strategija - razvoja grada, prometa, kulture... Jeste li zaista ucjenjivali gradonačelnika Baldasara time da dokumente izrađuju vaši stručnjaci, kao što on tvrdi?

Ma, naravno da nismo. Gradonačelnik nam nakon četiri godine mandata nema što prigovoriti i to mu je samo izgovor. Mislim da nas on nije ni razumio zbog svojih ograničenih obzora, on jednostavno ne shvaća da predlaganje donošenja odluka ne znači da ih mi želimo i provoditi i da za to tražimo novac. Uostalom, strategije se tako i ne rade.

Mi smo predlagali participativan model u kojemu bi na čelu svih timova bio sam gradonačelnik i da je shvatio o čemu govorimo, vjerojatno bi sam gurao taj projekt. On bi bio na čelu timova koji bi okupili sve gradske službe i institucije, sva komunalna društva i sve političke opcije, civilno društvo i zainteresiranu javnost - a koji bi napokon izradili strategiju Splita barem za idućih deset godina. Da je bio pametan, mogao je iskoristiti naš prijedlog, a grad bi barem dobio viziju za bližu budućnost.

Opći dojam je da Splitu doista nedostaje strategija, ali i da mu hitno treba trijaža u nizu područja - od komunalnih problema, proračuna, administracije...

Apsolutno. I naravno da neke stvari jednostavno ne mogu čekati strategiju.

Puno je toga što mogu nabrojati, ali počet ću od komunalnog reda: imamo odluke koje se ne provode i imamo komunalne redare koji postoje, ali nisu proaktivni i jednostavno ih nema na terenu, umjesto da su najpoznatiji 'stanovnici' kvartova u kojima ordiniraju. Prije nešto više od dvije godine imali smo natječaj kojim smo od građana tražili da nam pošalju svoj 'selfie' s komunalni redarom - pa nismo dobili nijednu fotografiju naprosto zato što redare nitko nije ni vidio!

Nadalje, postoji ogroman problem oko gradskih prostora, jer je Državna revizija otkrila da čak 300 od njih 600 uopće nisu pokriveni ugovorom. Ljudi ni ne znaju kada i kako se objavljuju natječaji, komu se prostori dodjeljuju i pod kojim uvjetima...

I da, potrebno je provesti analizu rada gradske uprave. Sadašnji gradonačelnik hvali se činjenicom da je ondje zaposlio točno 103 osobe, a da je ukupni broj ostao isti, pa samo možemo zamisliti kako bi izgledalo da smo odlascima u mirovinu i prirodnim odljevom smanjili broj ljudi za više od stotinu.

Nije poanta dijeliti otkaze, ali zaista treba provesti analizu o tome tko što radi i početi mjeriti njihovu učinkovitost.

Ali i Ivo Baldasar i njegovi prethodnici žale se da je zbog zakona praktički nemoguće provesti rezove u administraciji?

Dijelom je točno da su javni službenici oni znatno bolje zaštićeni od drugih radnika i zaista smatramo da je vrijeme da se ukinu 'njihovi' zakoni', odnosno da se i na njih primjenjuje Zakon o radu kao i na sve ostale građane ove države. No nije točno da se na administraciju ne može utjecati: mogu se postaviti godišnji ciljevi kao u svim privatnim tvrtkama, može se provjeravati njihovo provođenje i na koncu godine ocijeniti rad. Kad se nešto želi napraviti, moguće je, čak i uz sva ograničenja.

Koliko ljudi biste doveli u Banovinu nakon pobjede na izborima? S kime ćete raditi?

Sigurno ne dolazimo sa svojom stranačkom vojskom i ljudima koji će zasjesti na pozicije, prije svega želimo iskoristiti potencijale ljudi koji se ondje nalaze. Među njih pet stotina ima onih koji jako dobro i vrijedno rade svoj posao, čak i pod teretom onih koji su zaposleni po stranačkim vezama i uhljebili se.

Eventualno ćemo angažirati ljude koji će nam pomoći oko specifičnih stručnih pitanja, oko projekata, i to kao eventualni savjetnici na ograničeno vrijeme, a glavninu posla namjeravam obavljati sa zamjenicima Jakovom Prkićem i Natalijom Bazinom.

Vrlo slično je govorio i Ivo Baldasar prije četiri godine?

Da, samo što ništa od obećanja nije realizirao.

Govoreći o 'vašim ljudima', ne možemo ne primijetiti da su vas na pola mandata napustile dvije vijećnice, odnosno polovica. Hoćete li napokon objasniti zašto se to dogodilo?

To nije pitanje za mene, nego za njih, ali kazat ću da se nisu slagale s načinom rada i da smo se razlikovale u razmišljanjima kako treba funkcionirati. Nije neobično da ljudi odlaze ako se ne slažu.

Da, ali ako na izborima zbilja osvojite znatno veći broj vijećničkih mjesta, postavlja se logično pitanje - kako ćete osigurati da se to ne ponovi?

Ne postoji apsolutna kontrola i nema zakona kojim bi se spriječio odlazak vijećnika. U prošlom mandatu imali smo pravilnik po kojemu oni koji napuste inicijativu, vraćaju mandate, a njih dvije to nisu poštivale i to je moja najveća zamjerka.

Ovoga puta na listi će se nalaziti ljudi s kojima računamo od samoga početka, koji su prošli 'sito i rešeto' i sve izdržali, koji znaju kako stranka funkcionira i kojima su poznate vrijednosti za koje se zalažemo. Sigurna sam da će biti pravi zagovornici 'Pametnog'.

Na desnici je očito velika gužva, kako komentirate događanja između Krstulovića Opare i Keruma? Tko komu krade glasove?

Radi se o istom bazenu iz kojega love glasove - kad jedan naraste, drugi pada. Ne bih se usudila prognozirati kako će to završiti.

Čini mi se da je u ovoj fazi mnogima simpatično glasati za bivšeg gradonačelnika Keruma, da im je sve to zabavno, ali vjerujem da će nakon zadnjih anketa mnogi jako dobro promisliti i da će na izbore izići i oni koji nisu planirali. Ovo je ozbiljna stvar, više nije vrijeme za šale i simpatije.

Tko je od njih dvojice poželjniji protukandidat u drugom krugu?

Najbolja opcija za grad jest da bira pametno. I Opara, i Kerum, i Baldasar zagovornici su stare politike i starog načina rada koji se svodi na političku trgovinu i šurovanje ispod stola. HDZ je doveo državu na koljena, a sada s Mostom tjera iz Hrvatske ugledne znanstvenike poput Ivana Đikića, sprječavakurikularnu reformu i dozvoljava da plagijatori sjede na mjestima ministara ili potpredsjednika Sabora. To su ljudi koji nas vraćaju u srednji vijek i ne žele dozvoliti mladima da se obrazuju i kritički razmišljaju, nego im serviraju ono što bi valjda trebali misliti.

Kako se ponašaju na nivou države, tako bi se ponašali i u gradu.

A SDP i HNS u Splitu su gotovo klinički mrtvi, jeste li pobrali njihove glasove i radite li to planski?

Ne, mi zaista radimo na programu i osmišljavamo ideje na dobrobit svih građana. Stanje u tim strankama, i u Splitu i u državi, odraz je njihova rada ili nerada zadnjih godina te činjenice da su slijedile modele HDZ-a i Mosta. Uostalom, vidjeli ste što je SDP-ov gradonačelnik činio u Splitu - bavio se isključivo političkom trgovinom i uhljebljivanjem.

Njihovi glasači sada su očito razočarani politikom i okreću se ljudima koji dijele njihove vrijednosti, za koje smatraju da mogu donijeti promjene.

Kakva je uloga vašeg supruga Ivice Puljka?

On je zadužen za koordinaciju timova i izradu programa, član je predsjedništva stranke, ali nakon izbora neće imati drugu, veću funkciju, a pogotovo neće biti savjetnik.

Neki tvrde da je on iza vas, odnosno da iz sjene upravlja cijelim projektom Pametno?

Ne znam što bi to uopće značilo.

Sigurno znate da vas se proglašava 'obiteljskom strankom'?

Točno je da je cijela obitelj involvirana i da trošimo sve svoje vrijeme - pa i djeca su također iza mene, duboko su u svemu ovome. Cijela naša obitelj ulaže svoje resurse u politiku kako bismo pokušali ostvariti promjene u gradu i državi i dokazali da su promjene moguće. Tu je i šira obitelj, naši roditelji koji uskoče, naše sestre...

Što ćete obećati Splićanima? Most do Kaštela poput Opare ili tunel ispod Rive poput Keruma?

Već sam se jednom izjasnila: ne samo to, nego i prvu svjetsku svemirsku stanicu za putovanje na Mars! Toliko o njihovim velikim obećanjima i projektima.

Da, ali Split ipak mora imati i ambicija?

To je istina, mora ih pokazati. Mora biti svjestan činjenice da je drugi grad u državi, najveći na obali, da je centar velike regije sa zaleđem i otocima i da mora biti predvodnik. Njegov gradonačelnik mora shvatiti da nije samo na čelu grada, nego i cijele regije u kojoj se mora zajednički napraviti plan za idućih deset godina.

Split se ne smije sramiti svojih ambicija, nego preuzeti aktivniju ulogu i biti nositelj trendova - što je bio i jednostavno izgubio. Imali smo gradonačelnike kojih smo se sramili, a sada je vrijeme za osobu koja neće biti upletena u tučnjave po kafićima, koja neće zalaziti po kockarnicama i neće nositi pršut na čelu dok šeta po Rivi, koja će predstavljati grad onako kako on zaslužuje.

Danas smo turistički grad, ali jednostavno moramo postati grad ugodnog življenja za sve svoje građane - jer po svim preduvjetima možemo imati najveću moguću kvalitetu života u cijeloj Hrvatskoj. Nedostaje nam samo malo pametnog upravljanja.

Jeste li zaista predlagali izlet u Kuću cvijeća umjesto u Vukovar, kako tvrde desni mediji, što je vrlo brzo preraslo u tvrdnju da ste nedavno doista otišli u Beograd?

Naravno da nikada nisam vodila nikakve delegacije. U Kući cvijeća bila sam samo jednom, na ekskurziji u sedmom razredu osnovne škole, prije točno 35 godina. A u Vukovaru sam bila nekoliko puta. Moja rodbina je iz Vukovara i Vinkovaca i za vrijeme rata boravili su u našoj kući, a moj rođak poginuo je na Trpinjskoj cesti i heroj je Vukovara.