Dokument, navodi Washington Post, odbacuje preliminarne planove predsjednika SAD-a Donalda Trumpa za mirovni sporazum unutar 100 dana te navodi da 'mirno rješenje ukrajinske krize ne može doći prije 2026. godine'.

Također se u njemu odbacuje bilo kakav plan slanja mirovnih snaga u Ukrajinu te se inzistira na priznavanju ruskog suvereniteta nad zauzetim ukrajinskim područjima. Osim toga, poziva se na daljnju podjelu teritorija stvaranjem tampon-zone na sjeveroistoku Ukrajine, uz granicu s ruskim regijama poput Brjanska i Belgoroda, kao i demilitarizirane zone na jugu Ukrajine, u blizini Krima, koji je Rusija nezakonito anektirala 2014. godine. Ovo zadnje utjecalo bi na područje Odese.

Rusija još nije pristala na primirje

Pribavljen djelovanjem jedne od europskih obavještajnih službi, dokument naglašava izazove s kojima se Trump suočava u postizanju bilo kakvog sporazuma s Rusijom nakon što je Kijev podržao prijedlog Washingtona o 30-dnevnom prekidu vatre, stoga se čini da su SAD i Ukrajina uskladili stavove.

Iako Rusija još uvijek nije dala nikakav signal da bi pristala na primirje, analitičari upozoravaju da ima brojne načine odugovlačiti s prihvaćanjem čak i privremenog prekida neprijateljstava te da je put do bilo kakvog dugoročnog mirovnog sporazuma i dalje neizvjestan.

Dokument je pripremio think tank blisko povezan s Petom službom FSB-a, odjelom koji nadgleda operacije u Ukrajini, tjedan dana prije pregovora između Rusije i SAD-a u Saudijskoj Arabiji, održanih 18. veljače.

Ruski akademik blizak visokim ruskim diplomatima rekao je da spomenute preporuke odražavaju širok konsenzus u Moskvi, ali je dodao da nije jasno u kojoj mjeri rusko vodstvo reagira na dokumente pripremljene za njih. Dok su tvrdolinijaški članovi ruske elite pritiskali Kremlj da nastavi rat i 'iskoristi trenutnu situaciju za daljnje napredovanje', druge su skupine zagovarale brže rješenje sukoba i 'barem primirje', rekao je.

Povezan s FSB-om, dokument iznosi načine na koje bi Rusija mogla poboljšati svoju pregovaračku poziciju, potičući napetosti između SAD-a s jedne strane te Kine i Europske unije s druge, kao i predlaganjem davanja pristupa SAD-u ruskim mineralnim resursima, uključujući one na okupiranim teritorijima u Ukrajini, poput regije Donbas, gdje se navodno nalaze rezerve rijetkih metala.

Nikakvi politički ustupci Ukrajini ne dolaze u obzir

Također dokument odbacuje bilo kakve potencijalne političke ustupke Ukrajini, naglašavajući važnost ukrajinskog odbacivanja članstva u NATO-u i održavanja izbora na kojima bi smjele sudjelovati i proruske stranke.

'U stvarnosti, trenutni režim u Kijevu ne može se promijeniti iznutra. Njegovo potpuno razbijanje je nužno', stoji u njemu.

Pored toga, predlaže se da se Rusija suzdrži od raspoređivanja svojih balističkih projektila srednjeg dometa Orešnik u Bjelorusiji, na granici s Europskom unijom, dok bi zauzvrat SAD pristao da ne postavlja nove raketne sustave na europskom kontinentu. Sugerira se i to da bi Rusija mogla zaustaviti isporuke oružja zemljama koje se smatraju 'neprijateljskima' prema SAD-u, a zauzvrat bi Washington prestao naoružavati Ukrajinu – ali se dodaje da bi zaustavljanje isporuka oružja saveznicima Moskve bilo teško ostvarivo.

Odbacuje se i ono što se naziva početnim prijedlozima Trumpova posebnog izaslanika za Ukrajinu, umirovljenog general-pukovnika Keitha Kellogga, za mirovni sporazum u kojem bi jedan od ključnih elemenata bila predaja ukrajinskih teritorija koje su zauzeli Rusi i pristanak Kijeva da ih neće pokušavati vratiti vojnim ili diplomatskim putem.

Boris Bondarev, bivši ruski diplomat sa sjedištem u Ženevi, rekao je da Rusija pokušava namamiti Trumpa na pregovore pokazujući svoju 'otvorenost i fleksibilnost', a Putin bi ih mogao pokušati razvući predstavljajući se kao 'pravi prijatelj Donalda Trumpa' koji ga 'potpuno razumije' i 'želi mu pomoći' – ali, naravno, 'zauzvrat bi očekivao nešto od njega'.