Jedna od rijetkih europskih država u kojoj pandemija koronavirusa nije do kraja paralizirala život jest Švedska: otvoreni su vrtići i većina škola, kao i kafići, restorani, noćni klubovi, teretane, javni bazeni, frizeri i slični sadržaji. Nema ograničenja kretanja, pa je i javni promet u funkciji, a sugovornica tportala Maja Mosettig - Splićanka koja je prije nekoliko godina na sjever Europe 'pobjegla od hrvatskog ludila' - objašnjava da je najvažnije kako nema panike
'Prije nekoliko dana odlučila sam pogledati vijesti na jednoj hrvatskoj televiziji i nakon toga sam dva dana bila u strahu: što od smrtno ozbiljnih voditelja, što od dramatičnog tona i muzike, što od katastrofičnih scenarija za razvoj događaja. Ovdje toga naprosto nema, mada je jasno da ima korone. Svakog dana objavljuju se rezultati, na današnji dan zabilježeno je oko 2300 inficiranih i 42 preminula, ali atmosfera na ulicama je gotovo kao prije epidemije', kazala nam je Mosettig iz Malmoa, trećeg najvećeg švedskog grada.
Premda nije izrijekom navedeno, čini se da Švedska odlučila za metodu stjecanja 'imuniteta krda', odnosno prešutno puštanje da se virus kontrolirano proširi među manje osjetljivom populacijom poput djece, kako bi na kolektivnoj razini populacija razvila određen nivo imuniteta.
vezane vijesti
Dječji vrtići i osnovne škole nastavili su s radom jer je procijenjeno da bi u suprotnom roditelji previše izostajali s posla, odnosno da bi djecu čuvali djedovi i bake - a to bi povećalo socijalnu interakciju umirovljenika kao najugroženije skupine. Srednje škole i fakulteti prešli su na online nastavu.
'Od prvog dana izbijanja epidemije sugerira se da starije osobe ne izlaze iz svojih domova i da ih mlađi ne posjećuju, a Šveđani su iznimno stabilna i zdravorazumski bazirana zajednica - jednom kad se to objavi, onda se i poštuje. Ne treba proglasiti karantenu kako stariji ljudi ne bi šetali po ulicama, a svejedno uvijek uspijevaju ostati opušteni', kaže nam ova Splićanka.
Istina je, kaže, da Šveđani u prosjeku znatno više potiču samostalnost, individualnost i socijalnu distancu, pa se u tom smislu doimaju hladnijima u odnosu na Mediterance, no s druge strane tu je ogromno povjerenje u stručne i znanstvene autoritete.
'Osnovna premisa jest da je psihičko zdravlje u najmanju ruku jednako bitno kao i fizičko, pa je glavni cilj da se u društvu ne stvara bezrazložna panika i da se ne širi strah. Nije točno da su bezobzirni i neosjetljivi, ali itekako su svjesni da će biti grdnih problema ukoliko ekonomija propadne i zato nastoje postići balans, mada se osjeti da sve pomalo pada, pogotovo u turizmu i ugostiteljstvu.
Ljudi manje izlaze i putuju, ali do jučer je apsolutno sve radilo kao i inače - a onda je stigla preporuka da se izbjegava zajedničko 'buffet' serviranje hrane i da se malo pripazi na distancu u ugostiteljskim objektima. Njima ne treba reći dva puta', dodaje sugovornica tportala.
'Njihov premijer ne pojavljuje se često, ali ovih dana dao je izjavu da je u situaciji oko korone najveća odgovornost na svakom pojedincu. A oni to vrlo ozbiljno shvaćaju: stariji ostaju kod kuće, mlađi izlaze nešto manje i pazi se na distancu, ali život se odvija dalje i nema nikakvog straha. U gradu s 300 tisuća stanovnika još nisam vidjela da netko nosi masku preko lica, a nema ju čak ni moja prijateljica koja vozi gradski autobus, nego su samo dva sjedala najbliže njoj označena kao zauzeta. U Stockholmu, pak, putnici ulaze samo na stražnja vrata', priča nam Maja.
'Imunitet krda' ne spominju, ali preporučaju da se izlazi vani - pogotovo ovih dana kad je vrijeme lijepo i dosta ljudi to radi. Kome je posao upao u probleme, država će mu nadoknaditi 92 posto plaće. Sve lijepo funkcionira, svi sve znaju, samo što - za razliku od Hrvatske - nema ni panike ni paranoje. Nisu oni blesavi, vjerujem da znaju što rade', zaključuje Splićanka iz Švedske.
