Prema posljednjim dostupnim podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, moždani udar bio je 2021. godine treći najčešći uzrok smrti kod muškaraca (nakon covida i ishemijske bolesti srca), ali i kod žena (nakon ishemijske bolesti srca i covida). Te godine, više od 5000 ljudi preminulo je od posljedica moždanog udara, a u hrvatskim zdravstvenim ustanovama godišnje se oporavlja oko 13.000 pogođenih pacijenata.

Predstojnik Klinike za neurologiju KBC-a Split, nasl.doc.dr.sc. Krešimir Čaljkušić i specijalizant neurologije, dr. Tomislav Trlin, tumače da postoji niz čimbenika rizika za moždani udar na koje se ne može utjecati. To su dob, spol, 'rasa', prethodno preboljeli moždani udar i/ili tzv. mini-udar (tranzitorna ishemijsku ataka - TIA), te obiteljska povijest slučajeva moždanog udara. Dob je jedan od najznačajnijih čimbenika rizika jer nakon šezdesete godine života taj rizik raste za oko 10 posto sa svakim sljedećim desetljećem starosti. Muškarci su skloniji moždanom udaru od žena u generativnoj životnoj dobi, ali nakon menopauze raste rizik u žena.

Velika dobrobit prestanka pušenja

Čimbenici rizika na koje se može utjecati povezani su sa stilom ili načinom života. To su pušenje, prekomjerno pijenje alkohola, zloporaba droga, tjelesna neaktivnost i pretilost, nezdrava prehrana i stres. Rizik raste s povišenim krvnim tlakom i/ili kolesterolom, šećernom bolesti, srčanim bolestima, poglavito najčešćim poremećajem srčanog ritma - fibrilacijom atrija, te uz značajno suženje karotidnih i vertebralnih arterija.

Pušenje značajno povisuje učestalost moždanog udara, pri čemu se rizik povećava s brojem popušenih cigareta. Prema HZJZ-u, više od jedne desetine slučajeva moždanog udara povezano je s pušenjem, no važno je to što je prestanak pušenja povezan s brzim smanjivanjem rizika: nakon pet godina nepušenja rizik nastanka moždanog udara gotovo se izjednačava s rizikom nepušača.

Pijenje malih količina alkohola - do dva pića dnevno - povezano je sa snižavanjem rizika za nastanak ishemijskog moždanog udara. Međutim, rizik značajno raste ako se popiju više od dva alkoholna pića dnevno, pokazali su rezultati studije Interstroke iz 32 zemlje, uz zaljučak da samo vrlo umjereno konzumiranje vina donosi zdravstvenu korist i to ne radi samog alkohola nego korisnih tvari poput polifenola i resveratrola. Također, ako uz veću količinu alkohola konzumiramo ugljikohidrate, te se tvari neće pravilno metabolizirati nego će se uskladištiti u tjelesnu mast, što je samo po sebi rizični čimbenik za cerebrovaskularne i kardiovaskularne bolesti.

Povišeni tlak, kolesterol, stres...

Po pitanju droga, u kontekstu moždanog udara osobito su rizični amfetamini i kokain. I stres, poglavito kronični, povećava učestalost moždanog udara, vjerojatno stoga što povisuje krvni tlak i remeti metabolizam glukoze i masnoća. Ipak, povišeni krvni tlak (hipertenzija) moguće je najvažniji čimbenik rizika za nastanak moždanog udara i kod muškaraca i kod žena. Povišeni kolesterol može dovesti do ateroskleroze arterija, a ciljani lijekovi smanjuju učestalost moždanog udara. Ne treba zaboraviti ni na vježbanje, koje doprinosi gubitku soli i snižavanju krvnog tlaka, ali i služi u prevenciji moždanog udara. Ako osoba nije sklona vježbanju, valja pokušati sa svakodnevnom šetnjom od barem pola sata, korištenjem stepenica umjesto lifta, parkiranjem dalje od ureda zbog pješačenja, navode liječnici.

Šećerna bolest neovisni je čimbenik rizika za nastanak ateroskleroze i moždanog udara. Visoke razine glukoze u krvi s vremenom oštećuju krvne žile, zbog čega se u njima počnu stvarati ugrušci. Dijabetes tip 1 i 2 redovito treba kontrolirati, a prema preporuci dijabetologa treba se pravilno hraniti, vježbati i ne zaboraviti dozirati inzulin prije obroka ili popiti tablete prema preporuci.

Značajan rizik predstavljaju srčane bolesti, pogotovo poremećaji srčanog ritma - najčešće fibrilacija atrija, koja povisuje učestalost moždanog udara oko pet puta, iako se primjenom peroralnih antikoagulansa u tih bolesnika rizik može smanjiti za čak 70 posto.

Anemija kao značajan faktor rizika

Kao najčešća krvna bolest, anemija je također faktor rizika: analiza 20 studija s gotovo 30.000 pacijenata koji su pretrpjeli moždani udar pokazala je da je svaki četvrti bio anemičan. Iako ne postoji jasan dokaz da će liječenje anemije spriječiti novi moždani udar, kao i kod mnogih drugih stanja trebalo bi istražiti što je uzrok anemije te ga po mogućnosti liječiti, navode liječnici, ističući i da starije osobe često imaju anemiju ili sniženu razinu hemoglobina, proteina u crvenim krvnim stanicama koji prenosi kisik po cijelom tijelu.

'Zanimljivo je da su pacijenti koji su unutar mjesec dana od moždanog udara imali povišenu razinu hemoglobina također imali veći rizik od smrti. Smatra se da bi liječnici trebali biti svjesni ove činjenice te bi trebali više pozornosti posvetiti pacijentima koji su preživjeli moždani udar, a pate i od anemije', naglašavaju splitski neurolozi, podsjećajući da su neki od simptoma manjka željeza u krvi umor, vrtoglavica, lupanje srca, suhoća grla, bljedilo, lomljivi nokti, ispadanje kose, problemi s gutanjem, ranice na rubovima usta i nedostatak daha..

Bolest srpastih stanica

Kronični nedostatak željeza u krvi čini krv ljepljivom, zbog čega se povećava rizik od nastanka moždanog udara, tvrde znanstvenici s Imperijalnog koledža u Londonu. Zbog veće ljepljivosti krvi, lakše dolazi i do stvaranja kobnih ugrušaka koji prethode ishemijskom moždanom udaru. U više od 80 posto slučajeva moždanog udara, uzročnik je nastanak krvnog ugruška, a niske razine željeza mogu objasniti i sve češće moždane udare kod mlađih i inače zdravih ljudi, objašnjavaju znanstvenici koji su proučavali više od 400 pacijenata. Otkrili su da čak i umjereno niske razine željeza u krvi mogu povećati rizik od moždanog udara, te je osobito važno da se ljudi s manjkom željeza redovito kontroliraju i liječe.

Moždani udari se javljaju i u 10 posto djece s anemijom srpastih stanica te mogu uzrokovati slabost udova, nerazgovijetan govor, napadaje i kognitivna oštećenja.

'Moždani udar je česta komplikacija tzv. anemije srpastih stanica, ozbiljnog nasljednog poremećaja krvi u kojem se eritrociti, koji nose kisik po tijelu, ne razvijaju normalno. Uobičajeni eritrociti su savitljivi i u obliku diska, ali kod bolesti srpastih stanica mogu postati kruti, u obliku polumjeseca, te ljepljivi. To može dovesti do začepljenja krvnih žila, što rezultira oštećenjem tkiva i organa te epizodama jake boli. Abnormalni eritrociti su krhki i raspadaju se, što dovodi do smanjenog broja crvenih krvnih stanica, stanje poznato kao anemija. Srpasti eritrociti mogu blokirati protok u krvnim žilama u mozgu, što dovodi do moždanog udara', tumače stručnjaci iz splitskog KBC-a, dodajući da se pravilnim liječenjem i u tom slučaju može smanjiti rizik od moždanog udara.

Glavni znakovi upozorenja

Tzv. mini-moždani udar (TIA) glavni je znak upozorenja. TIA je isto što i moždani udar osim što simptomi traju kraće od 24 sata, a krvna žila u mozgu postaje začepljena, ali prolazno, što najčešće daje simptome poremećaja govora, motorike, osjeta, ravnoteže, razumijevanja - dakle iste kao u moždanog udara, ali kraćeg trajanja, što liječnicima daje mogućnost prepoznavanja rizika i pravodobnog sprječavanja moždanog udara sa svim njegovim posljedicama.

Značajno suženje karotidne arterije povezano je s povećanim rizikom nastanka moždanog udara. pa sve takve bolesnike treba uputiti vaskularnom kirurgu da operacijom uklone suženje. Važno je detektirati i fibrilaciju atrija i na vrijeme uključiti antikoagulacijsku terapiju ili detektirati pojavu srčanih bolesti koje mogu dovesti do embolizacije ugruška u moždane krvne žile, kažu liječnici, dodajući da u slučaju moždanog udara kod djece i mladih provode cijeli niz 'panel' pretraga.

Plan oporavka

U prvim danima nakon moždanog udara, liječnici općenito ne mogu predvidjeti hoće li se stanje bolesnika popraviti ili pogoršati. Mnogi pacijenti oporave sve ili većinu normalnih funkcija, te uživaju godine normalnog života, dok drugi ostaju fizički i duševno oštećeni, pa se ne mogu kretati, govoriti ni samostalno jesti.

'Oko 50 posto bolesnika s jednostranom paralizom i većina s lakšim simptomima do vremena izlaska iz bolnice oporavi neke funkcije i konačno se mogu brinuti za svoje temeljne potrebe. Mogu bistro misliti i primjereno hodati, premda im uporaba zahvaćene ruke ili noge može biti ograničena', kažu liječnici, dodajući da je uporaba ruke češće ograničena nego uporaba noge.

'Svaki bolesnik nakon moždanog udara posjeduje potencijal oporavka, iako ga rijeki dostižu. Bitka za oporavak traje 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu, dakle nikako nije limitirana na vrijeme provedeno u rehabilitacijskim centrima i tijekom posjeta fizioterapeuta. Najviše toga ovisi o pacijentu, čija će volja i prihvaćanje oporavka primarno odrediti tijek samog oporavka. Nakon otpusta iz bolnice i čekajući rehabilitaciju u toplicama, prvi je zadatak isplanirati oporavak koji mora biti realan, mjerljiv utoliko da plan mora uključivati određene ciljeve - pomake u procesu oporavka, fleksibilan i siguran za zdravlje. Naime, dobro je postaviti ambiciozan plan, ali valja uvijek biti oprezan jer bolesnikov kardiovaskularni sustav ne može podnijeti velika opterećenja', napominju liječnici.

Oko 20 posto ljudi s moždanim udarom umre u bolnici, a postotak je veći među starijima. Na težak ishod upućuju udari koji uzrokuju gubitak svijesti i oni koji oštećuju disanje ili funkciju srca. Neurološki gubici koji ostaju i nakon šest mjeseci vjerojatno će biti trajni - premda se neki ljudi nastavljaju polako oporavljati, stariji doduše znatno lošije od mlađih ljudi. Teže se oporavljaju i oni s ranijim teškim medicinskim problemima, dok su raniji oporavak i mlađa životna dob predznaci za bolji oporavak u cjelini.