Hrvatske ceste (HC) u proteklih nekoliko godina pokrenule su niz manjih ili većih projekata kojima bi se raspetljali prometni čvorovi i barem donekle ublažile gužve na splitskom području, no tada su na scenu stupili administracija i groteskan sustav javne nabave u Hrvatskoj, pa se proces otegao sve do danas. Jedna manja investicija pokrenuta je prošlog tjedna, a za nekoliko nešto većih to se očekuje u idućim mjesecima, najvjerojatnije početkom iduće godine.

Svi natječaji su naime napokon završeni. U jednome - za izradu dokumentacije dijela brze ceste između Splita i Omiša - procedura je trajala nevjerojatnih 19 mjeseci. U drugome, za izgradnju rotora na lokaciji Mravinci, otvaranje ponuda pristiglih na natječaj odgađano je rekordnih dvanaest puta, svaka dva tjedna i svaki put doslovno u posljednji trenutak. Kada se i izabere izvođač, postupak zapne na beskrajnim žalbama i odgodama na izbor nadzora radova, zbog čega oni svejedno ne mogu započeti.

'Potpuno je nevjerojatno to da cijelu proceduru svojim prigovorom može zaustaviti i najmanja tvrtka bez zaposlenih, to doslovno može učiniti frizerski salon ili sladoledarnica', kaže za tportal neslužbeni izvor iz Hrvatskih cesta. Službeno, u ovoj tvrtki barataju umivenijim rječnikom.

Serijski fiktivni žalitelji u akciji

'Rok za dostavu ponuda izmijenjen je više puta tijekom trajanja postupka zbog opetovanih zahtjeva za pojašnjenjima i izmjenama dokumentacije o nabavi koji su u pravilu pristizali u terminima u kojima je naručitelj bio primoran pomicati rok kako bi prevenirao izjavljivanje žalbe', kazali su iz Hrvatskih cesta za tportal, pojašnjavajući slučaj spomenutog rotora Mravinci. Isto objašnjenje ponudili su za druge primjere.

Premda se ne objavljuju nazivi tvrtki koje se pojavljuju kao serijski žalitelji, neslužbeno se može doznati da se radi o malim, često fiktivnim poduzećima koja angažiraju veće kompanije u želji da produlje rokove, kako bi prilagodile iskorištenost svojih kapaciteta i dobile vrijeme za premještanje radnika i strojeva s gradilišta koja upravo dovršavaju.

U zadnje spomenutom slučaju, dakle izgradnje rotora na brzoj cesti Solin-Klis i odvojka prema istočnim dijelovima Splita, posljednji rok istekao je ovog tjedna i, provjerili smo, napokon nije uložena žalba na izbor nadzora radova. Procedura je u ovom segmentu trajala točno godinu dana, od prvog natječaja raspisanog 2. listopada prošle godine.

Radi se o projektu vrijednom ukupno 67,9 milijuna kuna, a zapravo dijelu 30 godina čekane brze ceste između Splita i Omiša: ona počinje ovdje i završava 21,5 kilometara istočnije, kod famoznog tunela 'iz nigdje u ništa', uz koji se posljednjih dvije godine rade most i još jedan tunel kako bi se uloženih nekoliko stotina milijuna kuna barem privremeno stavilo u funkciju. Gradit će se 24 mjeseca.

Za idući segment od nekoliko kilometara, do istočnog dijela Splita i industrijske zone TTTS, tek treba raspisati natječaj za izvođača radova. U Hrvatskim cestama uvjeravaju da će se to dogoditi 'u četvrtom kvartalu ove godine', dakle uskoro, a prethodna iskustva daju za pravo pretpostaviti da će gradnja početi tu negdje, za 24 mjeseca.

Slijedi oko 12 kilometara nove četverotračne ceste obroncima Omiške Dinare, visoko iznad mora - one iste za koju je trebalo čak 19 mjeseci kako bi se doznalo tko će je projektirati. U Hrvatskim cestama objašnjavaju da taj proces traje i da lokacijsku dozvolu očekuju negdje u ožujku iduće godine. Potom, tu je još pet kilometara 'obične' ceste od Dugog Rata do čvora Omiš i spojna cesta do mora, a za taj dio zatražena je lokacijska dozvola u kolovozu ove godine.

Nova splitska obilaznica dobila je status strateškog projekta od nacionalnog interesa i pridan joj je moderni naziv 'Multimodalna platforma splitske aglomeracije' kako bi bila pogodna za financiranje iz europskih fondova. Upravo zato pridodana joj je veza s mjestom Krilo Jesenice, u kojem se planira izgraditi nova trajektna luka, a iz koje bi u ljetnim mjesecima trajekti plovili prema Supetru na Braču, i to na upola kraćoj ruti. 'Stara' cesta između Splita i Omiša, koja sa svojih dvadeset kilometara zapravo neprekidno prolazi kroz naseljena mjesta, trebala bi se temeljito obnoviti.

Ukupno, splitska obilaznica - koja se čeka desetljećima i zbog koje su posljednjih godina organizirani brojni prosvjedi - trebala bi s priključcima stajati točno 2,371 milijardu kuna.

'Projekt je naveden kao prvi prioritet u kontekstu novih cestovnih projekata za sufinanciranje sredstvima EU-a, u sklopu novog Operativnog programa za razdoblje 2021. – 2027.', obavještavaju iz Hrvatskih cesta.

U samom Splitu, u kojem se nalaze tri prometno najopterećenije točke u Hrvatskoj, prošlog tjedna započeli su 30 milijuna kuna vrijedni i 12 mjeseci dugi radovi izgradnje 'rampe' za pristup južnoj gradskoj arteriji, čime bi se barem djelomično sanirale svakodnevne nesnosne gužve iz smjera Solina. Za idućih nekoliko mjeseci najavljen je i početak rekonstrukcije drugog najopterećenijeg križanja u državi izgradnjom nadvožnjaka u Solinu, a posao vrijedan 172 milijuna kuna dobila je uz brojna podizanja obrva tvrtka DIV Tomislava Debeljaka. To bi trebalo trajati 24 mjeseca.

Mostić na Bačvicama i dalje problem

A tu je i 'rampa' za pristup solinskom naselju Japirko od 12,5 milijuna kuna i mini rekonstrukcija službeno najprometnijeg državnog križanja u Stobreču od 8,1 milijun kuna, dva projekta za koja u HC-u tvrde da su nakon mjeseci i godina procedure napokon spremna za fizičke radove. Za ostale zahvate na prometno zagušenom splitskom poluotoku - od Solinske ulice i Zagorskog puta kao važnih državnih arterija do potpune rekonstrukcije Poljičke ceste - tek traje projektiranje, potom će uslijediti mukotrpan proces raspisivanja i razvlačenja natječaja.

No i to je bolje od novog pristupnog puta trajektnoj luci, 'vratima' za niz dalmatinskih otoka kroz koja godišnje prođe preko pet milijuna putnika, a i dalje ovise o jednom jedinom uskom i zagušenom mostiću na splitskim Bačvicama. Ni država, ni Grad Split, ni Hrvatske ceste rješenja ovog problema nemaju ni u teoriji.