Iako je nastupila špica turističke sezone, na širem splitskom području vrijeme kao da je stalo: Hrvatske ceste ponovno su iznevjerile obećanje o dovršetku barem jednog dijela splitske obilaznice do početka ljeta pa se na cesti između grada i zračne luke u Kaštelima promet odvija preko gradilišta, kroz prašinu, makadam i zastoje. Paradoksalno, upravo Hrvatske ceste objavile su službene rezultate mjerenja po kojima je ova prometnica uvjerljivo najzagušenija u državi
Po službenim informacijama, na splitskoj obilaznici nalaze se dvije najopterećenije točke u Hrvatskoj: kroz Stobreč dnevno prolazi 51.476 vozila (ljeti gotovo 60 tisuća!), a Solinom se proveze 41.807 automobila (ljeti tek nešto manje od 50 tisuća). Usporedbe radi, cestama na prilazima Splitu tijekom cijele godine vlada gužva jednaka onoj na Lučkome u špici sezone, no komad pristojnog asfalta svejedno se čeka već desetljećima. Istovremeno, u zastoju je i gradnje brze ceste Solin - Klis, jedine splitske veze s autocestom pa u ljetnim mjesecima vozačima treba prilično puno strpljenja kako bi se domogli grada, autoceste, aerodroma ili kakve plaže.
Još u travnju ove godine, kada se moglo naslutiti još jednu sezonu gužvi i zastoja, Hrvatske ceste najavile su da će dovršiti barem nekoliko kilometara između Kaštel Staroga i Planoga - dionicu čija rekonstrukcija traje pune tri godine. Plan nije ostvaren, dijelom zbog nedostatka novca a dijelom zbog poslovnog kraha izvođača radova Konstruktor inženjeringa, no iz Ministarstva prometa i Hrvatskih cesta izostala je bilo kakva reakcija. Ministar Siniša Hajdaš Dončić prije nekoliko tjedana tek je zaprijetio da će Konstruktorov posao na cesti Solin - Klis prepustiti nekoj drugoj tvrtki, no do danas to nije napravio, a gradilište je već tjednima potpuno prazno.
Splitska obilaznica službeno se gradi već desetljećima, no stvarni posao započeo je 2003., kada je tadašnji premijer Ivo Sanader obećao dovršetak do 2007. ili 2008. Projektom vrijednim gotovo 200 milijuna eura četverotračnom prometnicom povezali bi se gradovi Trogir, Kaštela, Solin, Split i Omiš, a većim dijelom radilo se tek o proširenju postojećih i vrlo zagušenih cesta. Hrvatske ceste svojevremeno su čak dobile i kredit Svjetske banke u iznosu od 60 milijuna eura, no nakon političkog pritiska i akcije riječkog gradonačelnika Vojka Obersnela, koji je Sanaderu svakodnevno slao razglednice s prometnim gužvama, sredstva su preusmjerena na obilaznicu Rijeke.
U međuvremenu je, u gotovo deset godina, izgrađeno tek četiri kilometra od Solina do Kaštel Sućurca, no lokalna zajednica i prometni stručnjaci ostali su zgroženi jer se očito štedjelo, pa je smanjen broj pješačkih pothodnika i deniveliranih križanja, zbog čega je kaštelanska cesta ostala na vrhu liste najsmrtonosnijih u državi - prosječno na njoj pogine oko deset osoba godišnje. Posljednjih godina gradnja je započeta i istočno od Omiša, a taj potez vjerojatno će ući u anale inženjerske struke: potrošeno je 326 milijuna kuna na 2,8 kilometara ceste, no potom je zaustavljena gradnja obližnjeg mosta preko Cetine, pa će ova prometnica još godinama biti potpuno neupotrebljiva.
U Hrvatskim cestama, tvrtki koja je po zakonu već trebala objaviti plan građenja državnih cesta za iduće četverogodišnje razdoblje, za tportal.hr su obećali uskoro odgovoriti na pitanja o konačnim rokovima dovršetka brze ceste. Ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić, pak, u tri mjeseci svoga mandata nije progovorio ni jednu jedinu riječ o najzagušenijoj i najopasnijoj prometnici u državi.
