Prema pisanju srbijanskih Večernjih novosti, Srbija od Hrvatske traži nekretnine vrijedne između 700 i 800 milijuna eura
Iznose da se rješavanje pitanja zaostale imovine stalno odgađa te da bi se bilateralnim ugovorom između dvije zemlje trebala regulirati visina, proračun, dinamika, vrsta i oblici isplate. Najviše imovine potražuje Naftna industrija Srbije, koja računa da u Hrvatskoj ima 30 benzinskih crpki, odmarališta i udio u Jadranskom naftovodu. Dio imovine NIS-a je rasprodan, a benzinskim crpkama upravlja INA.
Hrvatski fond za privatizaciju, koji upravlja srpskom imovinom, usprkos potpisanom Sporazumu o sukcesiji, i dalje ustraje na tvrdnji da će samo neprodana srpska imovina biti predmet sukcesije, iako je jasno određeno da se stanje mora vratiti na ono iz 1990, pišu Večernje novosti.
REAKCIJA UBIUDR-A
Udruga branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata Podravke (UBIUDR) izrazila je ogorčenje i čuđenje što Srbija od Hrvatske traži nekretnine vrijedne između 700 i 800 milijuna eura te ističe kako Srbija zaboravlja da je u vrijeme Domovinskoga rata bila agresor na Republiku Hrvatsku.
UBIUDR u današnjem priopćenju navodi da je ratom i u ratnim razaranjima bilo obuhvaćeno 54 posto hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36 posto hrvatskog stanovništva. Osim što je na desetine tisuća ljudi ubijeno, ranjeno, nestalo i prognano, podsjeća da je Državna komisija Vlade RH 1999. godine u svom završnom izvješću ustvrdila da ratne štete Hrvatske iznose 236,4 milijardi kuna, 'što će reći da je u vrijeme agresije gospodarstvo u Hrvatskoj izgubilo čitav jedan srednjoročni razvoji ciklus'.
Udruga smatra da je naprosto začuđujuće kako u Srbiji ni nakon 18 godina od početka rata ne razmišljaju o sanaciji šteta, već o tome da štete nastale agresijom još naplate od hrvatske države, 'čiji vojnik u vrijeme rata ni jednom nogom nije stupio na njihov teritorij, a kamoli da je tom prigodom hrvatska vojska uništila ili oštetila neki njihov kapitalni gospodarski objekt'.
UBIUDR drži da je Hrvatska već odavno trebala podnijeti račun agresoru, odnosno naplatiti dobar dio nastalih šteta, ali pitanje je kad će se to i hoće li se uopće nešto takvoga ikada i moći uraditi.
