Iako se ovih dana u regionalnim medijima piše o raspadu poslovnog imperija srbijanskog tajkuna Miroslava Miškovića, ugledni njemački dnevnik Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) je u današnjem izdanju u velikom članku podsjetio na slučaj Bogoljuba Karića, jednog od rijetkih tajkuna koji se nije uspio aranžirati s vladajućima u Srbiji.

FAZ napominje kako se, kada je riječ o ulasku Srbije u Europsku uniju, većinom govori o uhićenju Ratka Mladića i odnosu prema Kosovu, no upozorava na to da su to tek neki od problema s kojima se naši istočni susjedi suočavaju: 'Fiksiranost na Kosovo i slučaj Mladić, koliko god ova pitanja bila važna, posljednjih su godina rezultirali skretanjem pogleda s mnogo većih prepreka koje Srbija mora preći na putu u EU. Srpski nacionalizam se ispuhao u neuspjesima i sada je tek površinski politički fenomen. No ispod njega se nalazi država čije je gospodarstvo u rukama nekoliko oligarha'. Naglašava se da su ti 'kontroverzni poduzetnici', kako ih se naziva u medijima, stasali u vrijeme Slobodana Miloševića, obogativši su u sjeni rata i nasilja, a većina je bez puno muke promijenila stranu nakon rušenja Miloševićeva režima u listopadu 2000. godine.

Jedan od rijetkih izuzetaka jest Bogoljub Karić, kojemu je ovih dana konačno i odobren politički azil u Moskvi. FAZ ističe zanimljiv paradoks: Srbija i Rusija su navodno u bliskim i bratskim odnosima, a Moskva bez problema pruža azil ljudima koje srbijanske vlasti i pravosuđe traže zbog kriminala, poput Karića i Miloševićeve udovice Mirjane Marković. Konkretno, Karić je optužen da je državu oštetio za 40 milijuna eura poreza, no treba se sjetiti da je pad dinastije Karić započeo kada su se oni odlučili direktno uključiti u politiku. Do tada nije bilo primjedbi vlasti na poslovanje Karićeva carstva, koje se sastojalo od konglomerata tvrtki te privatne televizije i univerziteta. Bogoljub Karić na izborima za predsjednika Srbije 2004. osvojio je neočekivanih 18 posto glasova, a ubrzo nakon toga uslijedila je istraga o porijeklu njegova novca, što sigurnosne službe nije zanimalo dok je financirao političke stranke. U veljači 2006. izdan je nalog za Karićevo hapšenje, a on je napustio Srbiju.

Frankfurtski dnevnik ističe da izdvojeni slučaj Karić samo pokazuje da srbijanske vlasti nisu željele raščistiti sumnjivu privatizaciju, jer bi to značilo poslati u zatvor još najmanje desetak krupnih kapitalista. 'Srbijanski oligarsi žive u uvjerenju da mogu potkupiti sve stranke pa time i cijeli demokratski proces, što se do sada pokazalo ispravnim. Tako je od pada Miloševića pa sve do danas', upozorava FAZ, dodajući da takva situacija obeshrabruje investitore sa Zapada, koji žele ulagati u Srbiju.