Nakon što je sredinom 90-ih godina prodala Grčkoj četiri kanadera kupljena novcem nekadašnje SR Hrvatske, Srbija je ovih dana tijekom održavanja Dubai Air Showa započela pregovore s ruskom tvrtkom Rosoboroneksport o kupnji protupožarnih helikoptera Kamov Ka-32. Prema tvrdnjama proizvođača, riječ je o jednom od najboljih svjetskih protupožarnih helikoptera, a tportal donosi više o letjelici koja je doživjela svjetsku premijeru upravo u Dubaiju
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić najavljivao je u dva navrata ove godine kupnju dva vatrogasna Kamova Ka-32, bez konkretiziranja o kojoj je verziji tog višenamjenskog helikoptera prvotno dizajniranog za protupodmorničku borbu riječ. Interes nama susjedne države za kupnju potvrdio je i Andrej Boginski, direktor Ruskih helikoptera, tvrtke koja putem državnog Rosoboroneksporta zainteresiranima nudi helikoptere u dvije verzije – najnovijoj, moderniziranoj verziji Ka-32A11M te Ka-32A11BC.
Srbija je za gašenje požara dosad koristila helikoptere Mi-8T i Mi-17 koji mogu nositi vjedro PPV-200 (tzv. bambi bucket) kapaciteta 2000 litara vode, a u nekoliko navrata koristila je usluge Rusko-srpskog humanitarnog centra stacioniranog na aerodromu u Nišu, odakle su u protupožarne misije polijetali ruski transportni avioni Il-76 kapaciteta 42 tone vode, avioni amfibije Be-200 kapaciteta 12 tona i helikopteri Ka-32A11BC s vjedrom kapaciteta pet tona vode.
Valja napomenuti da je Srbija 1995. godine prodala privatnoj grčkoj tvrtki četiri kanadera CL-215, za vrijeme bivše države kupljenih novcem tadašnje SR Hrvatske i stacioniranih u bazi u Divuljama. Srbija je, prema dostupnim podacima, kanadere otete Hrvatskoj prodala po cijeni od 24,4 milijuna dolara. Jedan od tih kanadera u sastavu bivše vojske i danas drži svjetski rekord srušen 1983. godine, kada je posada gaseći požar na Hvaru izvela čak 225 bacanja vode u 24 sata.
Idealan za državu bez mora
Prema navodima uključenih u prodaju, Srbija je prodala kanadere Grčkoj jer oni nisu pogodni za državu bez mora, a istovremeno crpljenje vode iz rijeke vrlo je rizično jer se u rijeci mogu naći dijelovi drveća koji plutaju tik ispod površine te time mogu ugroziti posadu i letjelicu. Budući da Srbiji, zbog neprikladne konfiguracije terena, trebaju skupi avioni koji uzimaju vodu iz hidranata na aerodromima ili helikopteri koji služe za gašenje požara, odabir ruskog helikoptera Ka-32 čini se kao logično rješenje.
Helikopter Ka-32A11BC ima certifikate EASA, kojima dokazuje sigurnost unutar zemalja EU-a i pojedinih država izvan Unije, te je zahvaljujući koaksijalnom rotoru izuzetno stabilan prilikom gašenja požara. Uz to, dva glavna rotora, koja se okreću u suprotnim smjerovima, eliminiraju potrebu za stražnjim rotorom, čime se uštedjelo na prostoru u skučenim brodskim hangarima jer je izvorna verzija ovog helikoptera Ka-25 bila dizajnirana za transport i protupodmorničku borbu. Šest takvih helikoptera koristila je i nekadašnja JNA, a bili su također stacionirani u bazi u Divuljama prije nego što su pred rat prebačeni na remont u Ukrajinu, odakle se nisu vratili.
Gašenje požara digitalnim putem
Srbiji je u nedavno započetim pregovorima ponuđena i najnovija verzija Ka-32A11M, opremljena novim i snažnijim motorima VK-2500PS-02, koji unaprjeđuju letne karakteristike u uvjetima visokih temperatura i velikih nadmorskih visina, kao i naprednijom avionikom i povećanom nosivošću od četiri tone vode, a ona se iz ugrađenih spremnika izbacuje digitalnim putem.
Helikopter ima mogućnost gašenja pjenom, čijih se 400 litara izbacuje putem vodenog topa, dodatnu navigacijsku, optoelektronsku i opremu za traganje, a moguće je i korištenje naočala za noćno letenje. Prema tvrdnjama proizvođača, Ka-32A11M može letjeti i u zimskim uvjetima na temperaturi od -20 stupnjeva Celzijevih, što ga čini idealnim za gašenje požara u gradovima i industrijskim objektima.
Vatrogasni Ka-32 vrlo je popularan u Europi te ga koriste Portugal, Švicarska, Španjolska, Ukrajina i Bugarska, a kupce je našao i u Kanadi, Indoneziji, Tajlandu, Južnoj Koreji, Kini i Indiji. Posadu čine pilot, kopilot i inženjer leta, najveća brzina mu je 230 kilometara na sat, dolet iznosi 800 kilometara dok je brzina penjanja 750 metara u minuti s plafonom leta od pet kilometara.