Prizivni sud u Beogradu pravomoćnom presudom rehabilitirao je nekadašnjeg četničkog vojvodu iz II. svjetskog rata, Nikolu Kalabića.
Sud je, između ostalog, utvrdio da Kalabić nije surađivao s okupatorom, prenio je Blic.rs.
Prizivni sud navodi da je prvostupanjskih sud pravilno utvrdio da Kalabić nije surađivao s okupatorom, a razlozi koji su za to izneseni su potpunosti prihvatljivi, objavljeno je na službenim straniama ovog suda.
Prizivni sud smatra da je nesporno utvrđeno da ne postoji ni jedan pisani dokument u kome se regulira suradnja Kalabića sa njemačkom vojnom silom, te da je na osnovu svjedoka povjesničara, također, nesporno utvrđeno da je u studenome 1943. godine došlo do kontakta između Kalabića i Njemaca u selu Bujačić kod Valjeva.
Tada je postignut Sporazum o obustavi neprijateljstava i zajedničkoj borbi protiv komunista u 13 Srezova Šumadije i Pomoravlja, ali je njemačka viša komanda za jugoistok 25. prosinca 1943. godine odbila da produži taj Sporazum jer su četničke jedinice učestalo kršile Sprazum.
Zahtjev za rehabilitaciju podnijela je prije deset godina Vesna Dragojlović, unuka Nikole Kalabića.
Ovom odlukom i konačno je proglašeno ništavnim rješenje Sreskog suda u Mionici od 11. rujna 1946. kojim je Kalabiću konficirana nepokretna imovina.
Rješenjem Sreskog suda u Mionici od 11. studenoga 1946. godine Kalabić je proglašen narodnim neprijateljem i oduzeta mu je imovina. Njegova unuka pokrenula je postupak pred sudom u Valjevu, tražeći rehabilitaciju i povrat oduzete imovine.
Također, sud je rješenjem od prije pet godina o rehabilitaciji utvrdio da se od trenutka donošenja ništavim smatra sedam odluka Državne komisije za utvrđivanje ratnih zločina okupatora i njihovih pomagača tijekom Drugog svjetskog rata, donesenih od ožujka do rujna 1945. godine kao i četiri odluke Zemaljske komisije za utvrđivanje ratnih zločina okupatora i njihovih pomagača tijekom Drugog svjetskog rata donesene od aprila do oktobra 1945. koje se odnose na Nikolu Kalabića.
Kalabić je službeno bio zapovjednik Gorske kraljeve garde Jugoslovenske vojske u otadžbini.
Kalabić je tijekom rata bio jedan od najistaknutijih četničkih zapovjednika, kojem se stavlja odgovornost za više masakara koji su počinili pripadnici Korpusa Gorske garde na području Kosmaja, Smedereva i Aranđelovca tijekom druge polovice 1943. i prve polovice 1944..
Prema prihvaćenoj verziji, Kalabića su poslije rata zarobili pripadnici Ozne te je on prihvatio surađivati u operaciji pronalaska i privođenja Dragoljuba Draže Mihailovića.