Prilikom posjeta Beogradu 23. kolovoza njemačka kancelarka Angela Merkel izjavila je da i dalje želi Srbiju u EU, ali da bi dobila status kandidata prvo treba 'ukinuti paralelne strukture' – termin za srpske institucije na Kosovu. To je zasad dobro, piše The Economist

Oko dvije trećine kosovskih Srba živi u enklavama u središtu i na jugu zemlje i počelo je surađivati s vlastima u glavnom gradu, Prištini. No s druge strane mosta u podijeljenom gradu Mitrovici, na srpskom sjeveru, to je sasvim druga priča. Tamo i u ostatku sjevernog Kosova, koji je dom za oko 40.000 Srba i samo nekoliko Albanaca, izgleda kao u Srbiji. Škole, komunalije i općine dio su srpskog sustava, a ne Kosova. Budući da je srpska vlada diskretno ukazala na to da je njezin eventualni cilj podjela Kosova, s tim da sjever Kosova zadrži za sebe u zamjenu za priznanje neovisnosti ostalih dijelova zemlje, ukidanje tih institucija značilo bi da je priznala da ne može postići svoj cilj. To je upravo ono što Merkel želi. No Boris Tadić dosljedno je rekao Srbima da ne trebaju birati između Kosova i EU-a. Nije nimalo iznenađujuće to da mu je Merkel ukazala na upravo suprotno. Iznenađujući je jedino njezin 'tajming'.

Njezina napomena iznenadila je one u Bruxellesu koji su se pripremali za kandidaturu Srbije. Ukoliko srpska vlada ne izvuče as iz rukava, onda je vrlo vjerojatno da će pobjednici na predstojećim izborima biti nacionalističke i populističke stranke, a ne ono što EU želi. Ipak, Merkel je raščistila jednu stvar. U stvarnosti, Srbija ima dvije opcije: pridružiti se EU bez Kosova ili se ne pridružiti EU bez Kosova, zaključuje The Economist