Iako većina ljudi pojam sreće povezuje s materijalnim dobrima to nije uvijek tako. 'Sreća se može postići na dva različita načina: traženjem užitaka odnosno hedonizmom ili ostvarenjem svih naših potencijala. Prema prvoj perspektivi sreća se definira kao subjektivna dobrobit koju procjenjujemo na temelju toga koliko smo zadovoljni životom uz prisutnost pozitivnih emocija. Ova perspektiva ne svodi sreću samo na tjelesni hedonizam jer se pozitivne emocije i zadovoljstvo životom mogu postići i ispunjenjem vrijednih ciljeva kao što je primjerice ostvarenje u karijeri i slično. Drugim riječima, sretan čovjek bi bio onaj koji je zadovoljan svojim životom, kod kojega dominiraju ugodne emocije, koji ima ciljeve i ide prema njima', smatra Bačkonja.

Dobro raspoloženje kod ljudi izostaje najviše zbog pojave bolesti (posebno neizlječivih), nedostatka podrške bliskih ljudi ili nemogućnosti zadovoljavanja osnovnih životnih potreba. No, postoji i druga strana te teze.

'Istraživanja su pokazala da materijalizam ne vodi sretnu životu odnosno da novac povećava subjektivnu dobrobit samo do razine koja je potrebna da zadovoljimo osnovne životne potrebe, a nakon toga vrlo malo pridonosi sreći', napominje psihologinja.

Potrudi se biti sretan

Bitan faktor u postizanju sreće i zadovoljstva njezino je pokretanje, a ne čekanje da ona dođe sama od sebe. 'Sreća ne dolazi negdje sa strane već se nalazi u nama samima, mi smo ti koji je pokrećemo. I premda je u kontekstu situacije u kojoj se nalazi naša zemlja teško ignorirati sve one ružne vijesti o kojima svakodnevno slušamo, uvijek trebamo imati negdje na umu što ćemo sada s tim. Možemo izabrati ostati sjediti pred televizorom i ljutiti se na sve one koje smatramo odgovornima što nam je ekonomska situacija u zemlji loša. Ili možemo izabrati činiti nešto drugo – možda nešto što će nas razveseliti', predlaže Kristina Bačkonja

Realizam prije svega

Postoje li savjeti kako sreću učiniti sastavnim dijelom života? 'Prije svega je bitno da prihvatite ono što imate. Istraživanja su pokazala da sretni ljudi znaju što žele i kako to postići, izbjegavaju razočaranja, realistični su i znaju kako prirediti lijepa iznenađenja. Radite na tome da sve gledate s vedrije strane i usmjeravajte se na traženje rješenja. Veoma bitna stavka za postizanje sreće je raditi ono što vam podiže raspoloženje, bilo da je riječ o čitanju, slikanju ili druženju dragim ljudima. Sve su to aktivnosti koje ne samo potiču rad mišića, nego i podižu razinu serotonina - hormona sreće', opisuje psihologinja.

Na optimizam kod pojedinca uvelike utječe i genetika i to 50 posto, zatim životne okolnosti kroz koje trenutno prolazimo (10 posto) i naša snaga volje da nešto promijenimo (40 posto). Upravo snaga volje utječe na naše raspoloženje u najtežim životnim trenucima.

'Bilo da je riječ o gubitku voljene osobe ili nedostatku sredstava za život, važno je da se osoba ne začahuri u svoj problem i da se usmjeri na to kako da si pomogne. Nekome tko je izgubio blisku osobu možda će pomoć razgovor s prijateljima, zagrljaji, razumijevanje. Osobi koja je ostala bez posla i nema za hranu pomoći će usmjeravanje na rješenje problema – traženje novog posla, odlazak u pučku kuhinju... Drugim riječima, treba biti realan i svjestan trenutne situacije i usmjeriti se na rješenje, na olakšavanje trenutačnih tegoba', zaključuje Bačkonja.