Sastavljanje vlade, a sukladno tome i broj ministarstava, ovisi o tome tko i pod kojim uvjetima čini većinu koja je sastavlja. Ako je riječ o koaliciji više stranaka, pa se treba namiriti pojedine stranačke vođe i slično, vlade obično imaju više članova, a neki od njih budu ministri bez portfelja, samo da budu u njoj. U novoj srpskoj vladi tako sjedi čak pet ministara bez portfelja, a primijećeno je da u dijelu parlamenta u kojem sjede njeni predstavnici nije bilo dovoljno stolaca da sjednu svi ministri.

Nova srpska vlada, kojoj je na čelu Miloš Vučević, ukupno broji 32 člana, što je uvjerljivo najveća vlada u susjedstvu, iako ima u svijetu i onih koje su imale više članova, pa je svojedobno vlada Šri Lanke držala rekord u Guinnessovoj knjizi s 52 ministra. Srbiji susjedna Bosna i Hercegovina ima brojčano najmanju vladu u regiji, pa tamošnje Vijeće ministara na čelu s Borjanom Krišto i samo devet ministara ukupno broji deset članova. No kod BiH treba napomenuti da, zbog složenog administrativnog ustroja, postoji još mnoštvo ministara na nižim razinama, čije ovlasti nisu baš male. Tako dva entiteta koji čine BiH, a to su Federacija BiH i Republika Srpska, imaju svaki svoju vladu s po 17 članova, a Federacija BiH pak sastoji se od deset kantona/županija, od kojih svaki ima svoju vladu s desetak članova.

Druga najveća vlada u regiji ona je crnogorskog premijera Milojka Spajića s ukupno 25 članova. Tu pak valja napomenuti da je Srbija sa 6,7 milijuna stanovnika oko deset puta veća od Crne Gore, koja ima tek nešto više od 600.000 stanovnika. Po 20 članova imaju vlade Sjeverne Makedonije i Rumunjske, koje vode Talat Jaffery i Marcel Ciolacu, dok 19 članova ima vlada privremenog bugarskog premijera Dimitra Glavčeva, a hoće li se to promijeniti, vidjet će se nakon izbora zakazanih za 9. lipnja. Tehnička vlada hrvatskog premijera Andreja Plenkovića i kosovska vlada Albina Kurtija imaju po 18 članova, a drugu najmanju vladu u okruženju ima vlada mađarskog premijera Viktora Orbana s ukupno 14 članova.