Autori rada predstavljenog u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences vjeruju da bi se njihova metoda mogla koristiti ne samo za liječenje potencijalno smrtonosne bolesti, već i u borbi protiv nje same.

Akutna limfoblastna (limfatična) leukemija (ALL) akutni je oblik leukemije koji pogađa bijele krvne stanice poznate kao limfoblasti koje stvaraju stanice obrambenog sustava tzv. limfocite.

To je ekstremno agresivan oblik raka koji se vrlo brzo širi i uzrokuje pretjerano stvaranje defektnih limfoblasta koji, umjesto da potiču reakcije obrambenog sustava, nikada ne sazrijevaju. Takvi limfoblasti zaustavljaju stvaranje vitalnih stanica, među kojima crvenih i bijelih krvnih stanica te trombocita. Oni se iz koštane srži sele u druge organe i konačno uzrokuju kaos u cijelom organizmu.

Bolest najčešće pogađa djecu u dobi između dvije i pet godina te starije ljude. Iako se prognoza za preživljavanje posljednjih godina malo poboljšala, još uvijek može biti smrtonosna. U razvijenim zemljama pet godina preživjet će oko 85 posto osoba kojima je dijagnosticirana. Obolijeva 1:25000 djece starosti do 15 godina.

Kao i u slučaju drugih oblika raka, liječenje je vrlo neugodno, a posebno teško pada djeci. Obično se koristi kombinacija kemoterapije, steroida i zračenja, a operacije nisu moguće jer se stanice rašire po cijelom tijelu.

Zahvaljujući otkriću znanstvenika sa Stanford University School of Medicine, postoji nada da bi se ova bolest mogla lakše liječiti. Zanimljivo je da je tehnika, kao i neke druge najbolje metode poput antibiotika, otkrivena sasvim slučajno zahvaljujući nastojanjima znanstvenika da održe stanice leukemije na životu u petrijevim posudicama.

Tim je u laboratoriju proučavao B-stanice limfoblastne leukemije (BALL) koje uzrokuju najčešći oblik ALL-a. Oko 85 posto djece koja obole od ALL-a ima taj oblik.

'Zasuli smo ih svime mogućim kako bismo ih održali na životu', rekao je voditelj istraživanja Ravi Maji.

Član tima Scott McClellan primijetio je da neke stanice leukemije poprimaju različite oblike i veličine te da se postupno transformiraju u makrofage u koje bi se pretvorile da nisu zastale u razvoju i postale tumorske. Na temelju nekih ranijih istraživanja na miševima, tim je zaključio da se limfoblastne stanice mogu natjerati da sazriju kada dobiju određenu vrstu proteina koja im mijenja genetske aktivnosti.

Upotrijebivši iste proteine, natjerali su stanice raka da se transformiraju u makrofage koji su potom nastavili proždirati sve stanice raka i patogene što su im se našli na putu. Štoviše, pokazalo se da su osobito uspješni bili u borbi protiv leukemije.

'Budući da su ti makrofazi nastali iz stanica raka, u sebi nose kemijske signale koji otkrivaju stanice raka tako da je njihov napad na rak vjerojatniji', rekao je Majeti.