'Stanje u novinarstvu danas iznimno je loše, ono je u dubokoj krizi, ali to nije samo u Hrvatskoj nego i izvan nje. Nas boli to što su mediji prije bili bolji, jednostrani izvor informacija. Danas je riječ o dvosmjernoj komunikaciji najprije zbog društvenih mreža putem kojih se informacije šire, a onda i zato što mediji kao takvi zbog vlasničkih struktura ne zadovoljavaju potrebe društva poput toga da moraju biti neovisni, kritički, otkrivati ono što je loše i ukazivati na negativnosti', smatra Stjepan Malović, jedan od sudionika tribine 'Mediji kao agens nedemokratičnosti i antiintelektualizma'
Novinare se od samog početka studiranja uči da razvijaju neovisnost, no u praksi je to potpuno drugačije. Ipak, postoji način da se ona održi.
'Neovisnost je preduvjet novinarstva. Smatram da u Hrvatskoj novinari mogu biti neovisni samo ako sami za sebe odlučuju. Oni koji se prepuste u tuđe ruke imaju lagodniji život, ali na kraju bolje prolaze neovisni novinari', tvrdi Malović.
Niski standardi medija
No tržište traži tabloidizaciju pa novinari nastoje plasirati takve informacije.
'Demokratičnost u medijima se gubi, jer nema ekonomske podrške društva, ne poštuju se visoki standardi medija, a interes javnosti ispunjava se bez obzira na potrebe građana. Ono što je kod nas u Hrvatskoj problem jest činjenica da vijesti o uhićenju pojedinih osoba zauzimaju više medijskog prostora nego aktivnosti predsjednice države. Jednostavno, ako u medijima nema skandala ili privlačne protuzakonitosti, nema ni interesa kod publike', smatra Danko Plevnik, novinar Slobodne Dalmacije i sudionik tribine.
Potrebna kontrola nad objavama u medijima
'Današnje hrvatsko društvo još nije ušlo u fazu postdemokracije, barem što se tiče razvitka medija, jer glavnu ulogu imaju lobističke skupine, a ne narod. U drugim zemljama Europe, pa i svijeta, kažnjavaju se vlasnici domena stranica i portala na kojima se putem komentara vrijeđaju pojedinci na rasnoj, vjerskoj ili nekoj drugoj osnovi. Kako bi se ta sloboda malo smanjila, a mediji stavili u fazu u kojoj su bili nekada, potrebno je medijski i politički osvijestiti građane, jer danas loši čitatelji favoriziraju loše autore', savjetuje Plevnik.
Nekada su mediji bili sredstvo jednosmjerne komunikacije putem kojeg su ljudi primali sve bitne im informacije, a danas je riječ o prostoru u kojem se odvija dvosmjerna komunikaciju i gdje svatko ima mogućnost iznijeti svoje mišljenje, a nerijetko dolazi i do vrijeđanja.
'Danas je razina intelektualizma u Hrvatskoj veoma niska. U skladu s tim i manje je intelektualnih konzumenata medija što je uzrok većeg broja portala. Visoko je školstvo postalo mjesto gdje se izgubilo studiranje, studenti više nemaju interes za dulja učenja, sve se uči po skriptama, a knjige se izbjegavaju. S tim u skladu postaju novinari koji samo prepisuju informacije bez da provjere njihovu točnost, bez dodatnih istraživanja', kaže Malović.
Društvene mreže problem
Velik problem stvaraju i sve raširenije društvene mreže koje s jedne strane većem broju ljudi daju mogućnost da izraze svoje mišljenje, ali s druge strane imaju i svoje slabosti.
'Na društvenim se mrežama može objaviti bilo što s malo ili nimalo odgovornosti. Kada su društvene mreže u sferi privatnoga to je dobro, no danas su one postale javne, svatko može iznijeti van informaciju koju želi. Mislim da je to stvorilo veoma loš odnos u društvu, jer pridajemo veliku pažnju nekim nepravilnostima', smatra Malović.
Današnji mediji uglavnom funkcioniraju putem portala ili društvenih mreža, a informacije se brzo konzumiraju. Pretpostavlja se da prosječan čovjek provede 30-ak sekundi gledajući u neki tekst na portalu.
'Europska unija nalaže nam da umjesto pukog prijenosa informacija i znanja prijeđemo na razinu kompetencije. Trebalo bi raditi na tome da ljudima pomognemo da razluče informacije koje primaju, a posebno da našu djecu naučimo kako da postanu konkurenti na tržištu rada. Zato što su informacije toliko dostupne, a zahvaljujući društvenim mrežama, teoretičari smatraju da je privatnost luksuz koji će si uskoro moći samo rijetki priuštiti', tvrdi publicist Želimir Ciglar, jedan od sudionika tribine.
Rješenje postoji
S obzirom na činjenicu da ljudi danas imaju na dohvat ruke mnogo informacija, teško im je razlučiti koje su od njih vrijedne. No baš zato, treba ih poduprijeti da novinarstvo vide iz drugog kuta.
'Potrebno je mlade ljude naučiti zašto se nešto događa, a ne im gomilati podatke. Mladi, pišite knjige, tekstove, zato smo tu mi koji to cijenimo, pomoći ćemo vam i naučiti vas znanje', savjetuje Ciglar.
'Mislim da bi prije svega trebalo povećati javnost koja mora biti glasnija, posebno nezavisni intelektualci koji bi u medijima trebali naći svoje mjesto. Tada bi se mediji uravnotežili i otvorili prema drugima', zaključuje Malović.
