Sada se velike poplave ponavljaju svakih 50 godina, to bi se razdoblje moglo skratiti na svakih 30 godina, a slučajevi ekstremnih šteta koji se sada događaju svakih 16 godina mogli bi se skratiti na jednom u svakih 10 godina.

Kraćim ciklusima ekstremnih poplava prosječni europski gubici zbog poplava, koji su sada prosječno 4,9 milijarda eura godišnje, mogli bi dosegnuti 23,5 milijardi eura do 2050. što bi predstavljalo porast od gotovo 380 posto, navodi se u istraživanju objavljenom u časopisu Nature Climate Change.

Kako bi došli do ovih zaključaka, znanstvenici s nekoliko sveučilišta i istraživačkih centara u Europi i Australiji koristili su modele klimatskih promjena, ekonomske podatke i podatke o protoku riječnih voda.

Uzimajući u obzir trend klimatskih promjena te rast BDP-a do 2050., znanstvenici su izračunali da će se skraćivanjem ciklusa između velikih poplava gubici dramatično povećati, kaže jedan od autora istraživanja Brenden Jongman s VU sveučilišta u Amsterdamu.

Prema osiguravajućoj tvrtki Munich Re, ekstenzivne poplave u devet zemalja u Srednjoj i Istočnoj Europi u lipnju prošle godine rezultirale su štetom od 12 milijardi eura.

Prema znanstvenom istraživanju ulaganja u mjere zaštite od poplava mogla bi pomoći smanjivanju razmjera financijskih šteta od poplava u budućnosti.

Investiranjem oko 1,75 milijardi eura u takve mjere godišnji europski gubici mogli bi se do 2050. smanjiti za oko sedam milijarda eura odnosno za oko 30 posto.

Europska agencija za okoliš kazala je prošle godine da su štete od poplava također porasle dijelom i zbog toga što se više gradi u područjima izloženijima poplavama, a porastu ukupnih šteta od poplava također je pridonijelo i temeljitije prijavljivanje svih šteta.

Prema UN-ovu odboru za klimatske promjene, Zemlja će porastom emisije stakleničkih plinova biti suočena sa sve snažnijim toplinskim udarima, poplavama, sušama i porastom razine mora zbog otapanja ledenih pokrova koji bi mogli poplaviti obalna naseljena područja.