Krajem 2017. državna uprava i stručne službe i uredi Vlade zapošljavali su 49.602 službenika i namještenika, od kojih su 1658 ili 3,34 posto bili pripadnici nacionalnih manjina. Godinu prije ukupno zaposlenih bilo je 49.697, a pripadnika manjina 1689 ili 3,4 posto.

Padu zaposlenosti u obje kategorije pridonijela je i odluka o zabrani novog zapošljavanja iz srpnja 2016. godine, navodi Ministarstvo.

Gleda li se struktura zaposlenih, najviše je bilo Srba, 1084 ili 2,2 posto ukupno zaposlenih, a najmanje Roma, svega osam ili 0,02 posto.

Najviše u Ministarstvu graditeljstva, najmanje u MVP-u

Izraženo postotcima, najviše pripadnika manjina (5,08 posto) zapošljavali su uredi državne uprave u županijama, potom razne državne uprave i zavodi (4,14 posto), a najmanje ministarstva (3,18 posto).

Pritom, najviše ih je posao našlo u Ministarstvu graditeljstva (4,57), najmanje u Ministarstvu vanjskih poslova - samo jedan posto, odnosno od 1097 zaposlenika njih 11 bili su pripadnici nacionalnih manjina.

U apsolutnim brojkama, najviše pripadnika manjina zapošljavala su ministarstva unutarnjih poslova (885) i financija (227).

Kako bi se prava manjina unaprijedila, sva državna tijela obvezna su natječaje za prijam u državnu službu objavljivati u Narodnim novinama, na svojoj web stranici i na web stranici Ministarstva uprave, koje pripadnike manjina podsjećaju da imaju pravo pozvati se na prednost pri zapošljavanju bez obveze dostavljanja dokaza o nacionalnoj pripadnosti.

Podatak o nacionalnoj pripadnosti nije obvezan u evidenciji

Na lokalnoj razini, u istom promatranom razdoblju, ukupan broj službenika i namještenika povećao se za 136, a pripadnika manjina smanjio za 49.

Krajem 2017. upravna tijela općina, gradova i županija zapošljavala su 13.744 službenika i namještenika, od čega 455 (ili 3,31 posto) pripadnika jedne od 22 "ustavne" manjine, 252 neopredijeljenih te šest koji su se izjasnili kao Muslimani.

Na spomenuto smanjenje, tumači Ministarstvo, vjerojatno utječe i činjenica da podatak o nacionalnoj pripadnosti nije obvezan u evidenciji o radnicima, pa ga sve više jedinica ne prakticira.

U Puli, primjerice, takva pitanja nisu ni postavljana, pa nema uvida u stanje zaposlenih po nacionalnoj pripadnosti. U Zagrebu je bilo zabranjeno prikupljati osobne podatke, pa i one o etničkom porijeklu, osim iznimno i uz privolu.

Slijedom toga, ni jedan dokument novijeg datuma ne sadrži podatak o nacionalnosti, za 235 službenika/namještenika gradskih upravnih tijela podatak o nacionalnosti je nepoznat, pa se vode u skupini "neopredijeljeni".

Broj 'neopredijeljenih' u Gradu Zagrebu u 2017. veći je nego 2016., narastao je sa 137 na 252.

Više sredstava planirano, manje potrošeno

Rezultati redovnih lokalnih izbora iz svibnja 2017. pokazuju da su pripadnici nacionalnih manjina u najvećoj mjeri iskoristili zakonom zajamčena prava. Naime, izabrali su 308 od zajamčenih 310 vijećnika u 154 od 156 lokalnih jedinica. Nisu to uspjeli u općinama Lasinja i Kotoriba jer ni na dopunskim izborima nije bilo kandidacijskih lista, pa ni izbora.

Izabrali su 49 zamjenika općinskih načelnika i gradonačelnika te 12 zamjenika župana iz manjinskih redova, čime je pravo na zastupljenost u izvršnim tijelima u cijelosti ostvareno, navodi se u Izvješću.

Od 25,8 milijuna kuna, koliko su u 2017. u svojim proračunima planirale općine, gradovi i županije za potrebe vijeća i predstavnika nacionalnih manjina, utrošeno je 24,4 milijuna.

Neka vijeća i predstavnici nisu pokazivala značajniji interes za funkcioniranje i rad, nisu izrađivali godišnje planove rada i podnosili zahtjeve za financiranjem, što su razlozi da nisu utrošena sva planirana sredstva.

Na području uvođenja ravnopravne uporabe manjinskog jezika i pisma nije bilo značajnijih promjena.

Općina Gračac izvijestila je da se u njenom Statutu to samo načelno propisuje, ne navodi se ni da se radi o pripadnicima srpske manjine, niti o srpskom jeziku i ćiriličnom pismu, niti se razrađuje način ostvarivanja tih prava i dvojezičnost u pravom smislu.